Tribina „Francuska i Srbija: simboli i mesta sećanja večitog prijateljstva“ održana je u četvrtak 20. juna u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bila je dr Aleksandra Kolaković.
Duga tradicija političkih, ekonomskih i kulturnih veza Srbije i Francuske koja ove godine u diplomatskim okvirima dostiže 180. godišnjicu, uticala je na nastanak simbola i mesta sećanja i u Srbiji i u Francuskoj.
– Spomenici, zgrade, nazivi ulica, saradnja, bratimljenje gradova, sećanje na ugledne ličnosti, lične veze i prijateljstva deo su francusko-srpskih odnosa i danas – navela je Kolaković na početku predavanja.
Posle Velikog rata, u Kraljevini Jugoslaviji politički, ekonomski i kulturni uticaj Francuske bio je očigledan. Izbor Francuske za zemlju studija bio je izražen i u periodu između dva rata, kao posledica pomenutih političkih i ekonomskih uticaja i veza Francuske i Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca.
Ličnost kralja Petra Prvog Karađorđevića, nekadašnjeg đaka škole Sen Sir i učesnika u činu kapetana francuske armije u Francusko-pruskom ratu (1870–71) izuzetno je poštovana u francuskim političkim, diplomatskim i naučnim krugovima.
Specifičan simbol Srbije i Srba u Francuskoj je zgrada rezidencije ambasadora Republike Srbije. Smeštena je u elitnom 16. arondismanu u blizini Trokadera. Vila je građena za vojvodu od Tremuaje po zamislima arhitekte Pola Ernesta Sansoa u periodu od 1912. do 1920. godine, a gradnju je, zatim, nastavio i njegov sin.
U Srbiji su davana imena ulicama, kao na primer: Pariska u blizini spomenika Zahvalnosti Francuskoj i Francuske ambasade, koja je građena u vreme podizanja pomenutog spomenika (1929–1933), a svečano otvorena 21. decembara 1935. godine.
U Francuskoj se prijateljstvo Francuza i Srba, posle Velikog rata, manifestovalo na više načina, koji su vremenom postali i oličenje materijalnog i nematerijalnog nasleđa Srbije u Francuskoj.
U duhu savezništva i simpatija u Francuskoj su, kao i u Srbiji, objavljivane knjige o francusko-srpskim ratnim operacijama, Solunskom frontu, uz vesti o Kraljevini Jugoslaviji u dnevnim i periodičnim publikacijama.
Kasnija kriza kulture sećanja uticala je na promene u svesti o postojanju ovih mesta koja su većinom u vezi sa događajima i ličnostima Velikog rata. Jedan od primera zaštite i očuvanja sećanja, kao i afirmacije jeste delovanje pojedinaca.
Pre nekoliko godina istoričaru Žan Pjer Verneju dodeljen je Orden srpske zastave trećeg stepena. On je bio zaslužan i lično dao veliki doprinos bogaćenju fondova istorijskih muzeja u Srbiji i u Francuskoj. Vernej je ustupio Srpskoj kući na Krfu nekoliko vrednih eksponata iz svoje privatne zbirke.
– Uloga države, kao i pojedinaca, u negovanju mesta sećanja i simbola Francuske u Srbiji i Srbije u Francuskoj značajna je za dalji razvoj francusko-srpskih odnosa i bolje razumevanje među državama – zaključila je Kolaković na kraju svog predavanja.
Ostavi komentar