Tribina „Evroskepticizam levičarskih partija“, održana je u ponedeljak 16. jula u Klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bila je dr Jelena Todorović Lazić.
Autorka je na samom početku predavanja naglasila da se levičarski evroskepticizam suštinski temelji na ekonomskim razlozima.
-Sumnja stranaka levičarske provinijencije prema EU više je proizvod njihovog protivljenja slobodnoj tržišnoj ekonomiji i njihovoj težnji ka ostvarivanju ekonomske i socijalne pravde, nego odbacivanja ove nadnacionalne tvorevine – rekla je autorka tribine.
Mada je većina partija krajnje levice konstantno evroskeptična, linija trendova pokazuje da je podrška Evropskoj uniji, koju su ove partije ispoljavale od osamdesetih do prve decenije 21. veka tada bila veća. Potom je ta podrška blago opala.
-Na primer, za holandsku Socijalističku partiju žestoki evroskepticizam je konstantan element njenog partijskog identiteta. U Danskoj, evroskeptično crveno-zeleno udruženje zagovaralo je ukidanje EU – navela je Todorović-Lazić.
Druge levičarske stranke menjale su tokom godina svoje stavove o evropskim integracijama. Primer je grčka Siriza koja se manje suprotstavljala evropskim integracijama u svojim ranim počecima 80-ih i 90-ih godina. Međutim, početkom ovog veka, od evroskepticizma su napravili ključni aspekt svog programa.
U nastavku tribine, autorka je naglasila da se partije krajnje levice protive EU prvenstveno zbog negativnih posledica koje evropski model ima po nacionalne države u socioekonomskom smislu. To ujedno ne znači i nužno protivljenje evropskim integracijama.
Kritika levičarskih partija zasniva se na činjenici da neoliberalni karakter EU, kao i ekonomska i monetarna unija sa jedinstvenim tržištem, predstavljaju glavnu pretnju državama blagostanja, jedne od ključnih vrednosti levičarske ideologije.
Ekonomska kriza i slabljenje moći i uticaja „mejnstrim partija“ pružili su na izborima za Evropski parlament 2014. godine priliku za krajnju levicu. U nekim slučajevima, rast krajnje levice pratio je i rast krajnje desnice (Grčka), dok je u ostalim krajnja levica bila glavna osnova protesta koja je iskusila porast podrške (Irska i Španija).
-Ovi rezultati ukazuju da nisu ekonomska kriza i socio-ekonomski uslovi sami po sebi diktirali izborni rezultat, već način na koji su se njihova vlada, država i političke partije nosili sa njima – zaključila je Todorović – Lazić.
Ostavi komentar