Tribina „Borba za političko nasleđe Svetozara Miletića“ održana je u četvrtak 25. jula u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je dr Miloš Savin, istoričar.
Pošto je bio osuđen za veleizdaju, mada za to nije bilo dokaza, Miletić je poslat u zatvor po drugi put i ostao je tamo gotovo tri i po godine. Za razliku od prvog puta, kada je utamničen zbog članka koji je objavio, i kada je bio zatvoren sa političkim osuđenicima u koliko-toliko solidnim uslovima, tokom drugog robijanja, u Vacu, uslovi prema političkim zatvorenicima drastično su se promenili.
– Ako analiziramo prepisku Miletića sa Zmajem, koji mu je bio privatni lekar i niz godina politički istomišljenik, vidi se da Miletić zapada u ozbiljnu krizu, pre svega strahujući za budućnost svoje dece Milice i Slavka i cele svoje porodice – naveo je Savin.
U nastavku tribine, autor je istakao da je Miletić po boravku u zatvoru nastojao da revidira Bečkerečki program, a u listu „Zastava“ prvi put je pokrenuo „albansko pitanje“ iz srpske vizure tog vremena. Naime, on revidira svoj članak o istočnom pitanju, napisan ranije, smatrajući da se, u međuvremenu, na Balkanu pojavilo i „albansko pitanje“.
– Miletić je izneo sumnju da je to pitanje pokrenuto samo od sebe. Da je inicirano iz drugih izvora, ali nije sporio pravo albanskom narodu da ostvari državnost na Balkanu, smatrajući da ih i Srbi trebaju podržati, jer ako to oni ne učine, podržaće ih Italijani i pretvoriti Albance u svoju balkansku marionetu – rekao je Savin.
Miletić je iskoristio trenutak i da uspostavi Srpsku samostalnu stranku u Hrvatskoj koja će posle biti poznata po braći Pribićević i po hrvatsko-srpskoj koaliciji. U tom periodu, u vreme banovanja Mažuranića, u Hrvatskoj je narastao „jugoslovenski trenutak“: Srbi su uvek tražili pravo na ćirilično pismo, versku samoupravu i srpske škole. Miletić, strahujući od gubitka identiteta Srba u Hrvatskoj, nije pristao na ideju da se naprave mešovite hrvatsko-srpske škole.
Pored toga, ključni problem koji ga je tada mučio bilo je kako „odvojiti žito od kukolja“ i izboriti se sa notabilitetima. Organizovao je Veliki narodni zbor u Novom Sadu 1881. godine na kojem je trebalo da se obnovi podrška Bečkerečkom programu. Na tom skupu došlo je do sukoba sa grupom vršačkih socijalista i predstavnika Nove omladine (Jaša Tomić, Laza Nančić…).
Miletićevo zdravstveno stanje se u međuvremenu pogoršalo i on je otišao na lečenje u Vršac, gde je proveo poslednje godine života. Grupa umerenih političara preuzela je njegovu Srpsku narodnu slobodoumnu stranku, koja je preimenovana u Srpsku radikalnu stranku i na čijem čelu je bio Miletićev zet Jaša Tomić.
Ostavi komentar