U okviru ciklusa „Razgovori o geopoliticiˮ autora Milorada Vukašinovića, u sredu 10. maja u Klubu „Tribina mladihˮ Kulturnog centra Novog Sada, održano je predavanje „Balkan u mreži protivrečnih interesaˮ.
U uvodnom delu predavanja, Vukašinović – ugledni novinar i publicista, dao je odgovor na pitanje: da li je prijem Crne Gore u NATO istinsko zaokruživanje „crnogorske nezavisnostiˮ, ili je reč o otvaranju procesa koji umnogome podseća na aktuelni makedonski scenario federalizacije države po etničkom kriterijumu.
„Ako je suditi po izjavama Duška Markovića, premijera Crne Gore, jedini problem je rusko prisustvo na Zapadnom Balkanu kojim se podstiču i hrane destruktivne pronacionalističke snage koje imaju za cilj da zaustave crnogorsku evroatlantsku perspektivu, ali i sličnu perspektivu ostalih zemalja u regionuˮ , rekao je Vukašinović.
Autor je, zatim, podsetio na odnose Rusije i Crne Gore koji su, ne tako davno, iz evroatlantske perspektive izgledali sasvim drugačije. Londonski Ekonomist 30. aprila 2005. godine, godinu dana pre referenduma u Crnoj Gori, objavio je sažetu analizu pod naslovom „Najbolji slovenski prijateljiˮ.
„U tekstu se, pored istorijskih veza Rusije i Crne Gore, podrobno analizira tadašnja saradnja crnogorskih vlasti sa ruskim oligarsima, posebno Olegom Deripaskom, kontroverznim vlasnikom Rusala. Sve je kulminiralo kupovinom Kombinata aluminijuma u Podgorici, čime je prema proceni Ekonomista, ruski kapital u to vreme postao vlasnik 60 procenata crnogorske privrede i 80 procenata crnogorskog izvozaˮ , objasnio je Vukašinović.
Uporedo sa privrednim vezama, u Rusiji je neposredno pred referendum, u prilog crnogorskoj nezavisnosti, delovao uticajni lobi predvođen Jurijem Luškovom, tadašnjim gradonačelnikom Moskve. Rusija je, uostalom, među prvima priznala ishod, po mnogo čemu, spornog referenduma u Crnoj Gori bez, čini se, dubljeg poniranja u političku geografiju „nezavisneˮ Crne Gore.
Mada su u proteklom periodu vlasti u Crnoj Gori vodile otvoreno antisrpsku, u isto vreme izrazito proalbansku politiku (priznanje „nezavisnosti Kosovaˮ), Vukašinović smatra da nema nikakve sumnje, da kao danas Makedoniju, uskoro i Crnu Goru čeka otvaranje albanskog pitanja kao i da na tome godinama zdušno rade mnogi albanski lobisti u SAD-u.
U Američkom kongresu odavno je predat „Dokument o stvaranju albanskog regiona u Crnoj Goriˮ, koji bi bio sastavljen iz tri subregiona. U vezi s tim svojevremno je formiran Kongresni komitet od 28 članova koji su predvodili Eliot Endžel i Sju Elin.
„Ovu proalbansku lobi grupaciju u svoje vreme podržao je i Pol Vilijamson, profesor međunarodnog prava, učesnik Konferencije u Rambujeu i jedan od eksperata angažovanih prilikom sačinjavanja Ohridskog sporazuma u Makedoniji. Ovome svakao treba dodati i neprekidne proteste pristalica prištinskog pokreta Samoopredeljenje, koji se protive ratifikaciji sadašnjeg graničnog prelaza Kosova i Crne Gore, što je u potpunosti na fonu politike albanskih stranaka u Makedoniji. Dakle, albansko pitanje u Crnoj Gori će biti realnost, na sličan način kao i u Makedonijiˮ , zaključio je na kraju predavanja Vukašinović.
Ostavi komentar