Tribina pod nazivom „Apis i Majski prevrat 1903. godine” autora Ognjena Karanovića, istoričara, održana je u utorak 6. juna u Klubu „Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada
Autor je predavanje počeo istakavši uticaj ovog istorijskog događaja na unutrašnje političke i kulturološke prilike u Srbiji i u mentalnom sklopu srpskog naciona, ali i na svest kraljevske dinastije Karađorđevića koja je presto potom preuzela.
Moglo bi se reći da je ubistvo kraljevskog para 1903. godine uticalo na stvaranje dubokog jaza, odnosno, dugotrajne podele u javnosti na pristalice „zavereničkeˮ i „legalističkeˮ doktrine. Pomenuta podela, makar u krugovima akademske i naučne javnosti, primetna je i danas, a brojne kontroverze u vezi sa istorijatom zavere koja je dovela do smaknuća kraljevskog para, kao i samog čina od 29. maja 1903. godine, kontinuirano nastavljaju da nadahnjuju i intrigiraju široke krugove javnosti u pokušajima da se ponude odgovori na večita pitanja: Kako je do Majskog prevrata došlo?, Ko su bili inicijatori te zavere?, Koji su bili ključni uzroci njegovog odigravanja? I najvažnije: da li su se Majski prevrat i potonje, čuveno „zavereničko pitanjeˮ, uz kasniju, tešku sudbinu srpskog nacionalnog kolektiviteta mogli izbeći?ˮ
Mogućnost odgovora na ova pitanja Karanović je ponudio primarno kroz analizu uloge najpoznatijeg pripadnika famozne zavereničke oficirske skupine koja je ubila srpskog kralja i kraljicu, Dragutina Dimitrijevića Apisa. Apis je bio deo zavereničke grupe koju su praktično pokrenuli sedam oficira kraljevske vojske među kojima je bio i Antonije Antić, koji je (pored istoričara, advokata i književnika Dragiše Vasića) glavni hroničar ovog svirepog događaja u srpskoj nacionalnoj istoriji.
Karanović je, pored iznošenja činjenica iz stručne istoriografske literature, izneo i lične stavove o određenim nedoumicama u vezi sa ovim osetljivim istorijskim događajem. Pa tako, uzroke nezadovoljstva podanika kralja Aleksandra Obrenovića prvo nalazi i u njegovom detinjstvu. Naime, Aleksandar Obrenović je dete rođeno u veoma lošem i nestabilnom braku kralja Milana i kraljice Natalije. Celo detinjstvo mu je obeleženo nedostatkom ljubavi i pažnje od strane roditelja (u čemu, dalje, Karanović vidi razlog njegovog zaljubljivanja u dvanaest godina stariju Dragu Mašin).
Dalje, slabu tačku u vladavini Aleksandra Obrenovića, autor tribine, vidi prvo u njegovom negativnom odnosu prema parlamentarizmu (koji potiče iz kraljeve antipatije prema tadašnjim političkim strankama čiji uticaj je nastojao da znatno smanji u svakoj prilici); i drugo, u nebrizi prema vojsci (čime se povlači glavna razlika između Aleksandra i oca mu, kralja Milana koji se za vojsku jako brinuo i snabdevao je redovno).
Tako da bi se moglo reći da je, najpre veridba, a potom i venčanje kralja Aleksandra Obrenovića Dragom Mašin bila samo kap koja je prelila čašu nezadovoljstva bitnog dela vojne, političke i donekle intelektualne elite toga doba.
Iz tog nezadovoljstva vojne elite je ponikla ideja među oficirima da se usmrti kraljevski bračni par još gotovo godinu pre samog izvršenja čina. Kasnije su dobili i konkretnu podršku nezadovoljne političke elite, ali i samog kneza Petra Karađorđevića koji je tad boravio izvan države.
Srpski rat „bele i crvene ružeˮ, brutalno je okončan u zoru 29. maja 1903. godine, kada je u događaju kojeg je istoriografija upamtila pod nazivom Majski prevrat, na monstruozan način okončana vladavina dinastije Obrenović i njenih poslednjih vladara i predstavnika, kralja Aleksandra I i kraljice Drage. Majski prevrat strahovito je uticao na odnos evropskih velikih sila, njihovih političkih elita i javnosti prema Kraljevini Srbiji i srpskom narodu u celini u godinama posle likvidacije poslednjih Obrenovića.
Uz zalaganje srpskih intelektualnih i političkih elita u pravcu ispravljanja i menjanja te narušene slike ugleda Srbije u svetu, bilo je potrebno i mnogo vremena, pa čak i jedan veliki oružani sukob, kakav je bio Prvi svetski rat, da bi se posledice likvidacije Aleksandra i Drage, makar i delimično otklonile, pa ipak opor utisak koji je na evropskim političkim meridijanima ostavio Majski prevrat, primetan je čak i danas, dakle i nakon celog jednog stoleća.
Pred sam kraj predavanja, Karanović je istakao da su mnogi detalji ovog ubistva ostali nejasni ili zaboravljeni, i da na mnoga pitanja mi danas nemamo jasan odgovor, ali da se svakako oni koji su ubijeni nikako ne smeju zaboraviti.
Naposletku su posetioci tribine postavljali svoja pitanja i izražavali najpozitivnije impresije o izlaganju predavača.
Ostavi komentar