Održan okrugli sto na temu „Turska kriza – uzroci i posledice“
17/09/2016
U Klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada u subotu 17. septembra održan je okrugli sto na temu „Turska kriza – uzroci i posledice“. O krizi koja ima dalekosežne posledice govorili su istoričar Nemanja Starović, politički analitičar Branko Radun i publicista Milorad Vukašinović.
Istoričar Nemanja Starović opisao je političke, socijalne i demografske prilike u Turskoj, za koju je rekao da predstavlja „silu 21. veka“. Turska kao ekonomski moćna država sa skoro 80 miliona stanovnika, sa armijom koja broji 650 hiljada članova i spada u drugu silu NATO alijanse je bitan činilac svetske politike. Starović je naglasio da je jedan od ključnih problema Turske podeljeno društvo, u kom je najizraženija etnička podeljenost, a iz te podele proizilazi i političko razmimoilaženje. Nemanja Starović je istakao da je „Kurdski rebus“ faktor konsolidacije ili uništenja Turske i izazov sa kojim se suočava Erdogan i čitava vladajuća struktura države.
Nemanja Starović, istoričar
-Potencijali Turske, nakon Erdoganovog dolaska od 2002. godine su veliki. Može se reći da ona trenutno predstavlja silu 21.veka u ekonomskom, političkom i vojnom smislu. Ono što Tursku čini zanimljivom državom, jeste da je na mnogo osnova podeljeno društvo, kako politički, ekonomski, tako i verski – rekao je Starović objašnjavajući kako je Erdogan koji je već 14 godina na vlasti u prvoj etapi svoje političke karijere između ostalog posvetio i planu da vojsku drži pod kontrolom. On je takođe dodao da se Turska našla u trouglu moći, između Erdogana sa jedne, Gulana sa druge i Turske armije sa treće strane, a koji određuje političku dinamiku u poslednjih 15. godina.
Branko Radun, istoričar i politički analitičar, naglasio je da se intelektualna i politička elita u Srbiji nedovoljno bavi dešavanjima u Turskoj, a koja su od velikog značaja za čitav region. On je opisao politički razvoj Redžepa Tajipa Erdogana i njegov put od gradonačelnika Istanbula do najmoćnijeg čoveka u državi. Radun je naglasio da ukoliko Turska želi da postane jaka regionalna sila, ona mora da se oslobodi vojnog pritiska.
-Erdogan je još od ’94. godine kao gradonačelnik Istanbula postao veoma popularan političar. Plan mu je bio da modernizuje grad, što je i uradio ali je ostao veran islamskoj zajednici. Tada su za njega glasali i islamisti i oni koji to nisu. Tako je Erdogan stvorio ekonomsku elitu koja ga i dan danas podržava, a od Istanbula pa sada i cele Turske stvorio preduzetničku naciju – rekao je Radun.
Milorad Vukašinović, publicista
Branko Radun, politički analitičar
Publicista Milorad Vukašinović rekao je da je Turska aktivan činilac međunarodne politike od 90-ih godina prošlog veka, odnosno od kraja Hladnog rata. On je objasnio kakva je uloga turske države bila u događajima koji se vezuju za „Arapsko proleće“ i da je ključni spoljnopolitički trenutak bio intervencija turske vojske u Siriji
– Dešavanja u Turskoj samo još jedan je pokazatelj da era globalizacije nameće potrebu da se savremene pojave i uloga nedržavnih faktora analiziraju iz više uglova – rekao je Vukašinović.
Učesnici okruglog stola složili su se da je važno baviti se ovom temom jer dešavanja i prilike u Turskoj ne samo da utiču na unutrašnju politiku, već imaju dalekosežne spoljne posledice.
Ostavi komentar