Geopolitika Baltika – Letonija danas

26/01/2018

Predavanje “Geopolitika Baltika – Letonija danas” održano je u petak, 26. januara u Klubu “Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je Predrag Rajić, pravnik.

Na početku tribine, Rajić je podsetio na podatak da Letonija ima kopnene granice sa dve baltičke države —Estonijom na severu i Litvanijom na jugu, kao i sa Rusijom i Belorusijom na istoku. Na zapadu deli pomorsku granicu sa Švedskom. Glavni grad Letonije, Riga, najveći je grad pribaltičkih država. Ima razvijenu industriju i oko dva miliona stanovnika. Većinu (59,4 odsto) čine Letonci, značajan broj su Rusi (27,6 odsto), a ima i Belorusa, Ukrajinaca i Poljaka.

Letonci su kroz istoriju bili prilično izolovani u odnosu na susede i generalno na Evropu. Istorijski izvori govore da su Letonci potomci autohtonih baltičkih naroda. Letonski jezik spada u grupu baltičkih jezika ili u široj kategorizaciji, može se podvesti pod baltičko-slovensku grupu jezika.

Karlis Ulmanis je jedna od najznačajnijih ličnosti u istoriji Letonije. Godine 1795. prostorom današnje Letonije zavladala je ruska imperija i to je potrajalo sve do 1919. godine, kada je Letonija postala nezavisna.

Pod nemačkom okupacijom, Letonija je bila u sastavu Rajhskomesarijata Ostland. Posle poraza nacista, vratila se pod sovjetsku administraciju kao Letonska SSR. Kada se Sovjetski Savez raspao, Letonija je iskoristila priliku da proglasi nezavisnost 21. avgusta 1991. godine, a 2004. godine, postala je članica NATO-a i Evropske unije.

Izbori za letonski parlament, Saeima, održavaju se svake četiri godine po proporcionalnom sistemu. Ove godine biće održani redovni parlamentarni izbori.

Predsednik Letonije ima mandat koliko i parlament. Zanimljivo je da letonski predsednik može da bude biran neograničen broj puta, ali ne može da bude izabran dva puta za redom.

Rajić je predavanje zaključio konstatacijom da Srbija i Letonija nemaju razvijene međusobne odnose, niti uspostavljene diplomatske odnose na nivou ambasada, ali da nas sada sve više zbližava cilj Srbije da se priključi Evropskoj uniji.

Ostavi komentar

Vaš komentar će biti proveren pre objavljivanja