Tribina „Dimitrije Davidović – rađanje moderne srpske državnosti”, održana je u četvrtak, 26. jula, u Klubu „Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je msr Srđan Graovac, istoričar.
Graovac je na početku predavanja napomenuo da nije Dimitrije Davidović (1789-1838) jedini „toržestvenik” srpskog nacionalnog „risorđimenta” u 19. veku kojeg donedavno u sećanju kolektiviteta srpskog etnosa gotovo da nije bilo.
– Uporedo je bio jedan od prvih uspešnih srpskih istoriografa, pisac „Istorije naroda srbskog”, pokretač i urednik čuvenog časopisnog lista „Novine serbske”, prvog srpskog lista u Habzburškoj monarhiji. Pored toga bio je i vrhunski diplomata koji je učestvovao u izgradnji srpske autonomije – kazao je predavač.
U vreme održavanja Bečkog kongresa (1814-1815), gde se rešavala sudbina Evrope posle Napoleonovih ratova, Davidović je stao u službu srpskih nacionalnih interesa pomogavši Proti Mateji Nenadoviću koji je došao u Beč upravo s namerom da na Kongresu pokrene srpsko nacionalno pitanje.
Davidović je pomogao Proti Mateji da zakaže audijencije kod ruskog i austrijskog cara. Mada nisu tada dobili carsku pomoć zbog političkih okolnosti, bila je očigledna Davidovićeva želja da pomogne svom otečastvu.
Takođe je Davidović bio tvorac i pripadnik „Srpskog književnog kruga u Beču”, izdavač knjiga i novina, pa je čak pokrenuo štampariju i zbog toga zapao u tolike dugove da je 1821. godine morao da napusti Austriju. Neko vreme bio je u Sremskim Karlovcima, Novom Sadu i manastiru Šišatovcu, kada je bez dozvole kneza Miloša odlučio da pređe u Srbiju. Kneževu dozvolu nije dobio jer je u to vreme u Srbiji bila jaka rusofilska stranka koja je Davidovića smatrala austrijskim agentom.
Po prelasku u Srbiju obreo se u Kragujevcu, tadašnjoj srpskoj prestonici, kod kneza Miloša koji je uočio njegove kvalitete i postavio ga za svog sekretara.
Od 1826. godine, Davidović počinje da se bavi spoljnom politikom. On je cenio podršku Rusije „srpskom pitanju”, ali je uvek tražio da se u ta pitanja uključe još neke velike sile (Francuska, Austrija, Velika Britanija). Knez Miloš se u prvo vreme tome protivio, ali kako je ruska pomoć jenjavala zbog njenog saveza sa Turskom, prihvatao je Davidovićeve predloge.
Davidović je bio tvorac Sretenjskog ustava iz 1835. godine. Taj ustav je 1835. godine i usvojen, a mada je ograničavao Miloševu vlast, njime su bile nezadovoljne velike sile jer ni svom narodu nisu dodeljivale takva prava (lične slobode, neprikosnovenost imovine, podela vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku). Zbog pritiska velikih sila, ustav je suspendovan posle dve nedelje, a Davidović je, prvenstveno zbog pritiska iz Rusije, morao da bude uklonjen sa svih funkcija.
Umro je 1838. godine u Smederevu i tamo je sahranjen.
Ostavi komentar