Ponedeljak, 28.07.2014 – 19 časova
Manifestacija: VEK RATOVA I STRADANJA – Udruženje „OMLADINSKI POKRET SRBIJE“, GRADSKA UPRAVA ZA KULTURU i KULTURNI CENTAR NOVOG SADA
Svečana akademija povodom početka Velikog rata
SRPSKA HEROINA
Reditelj Branko Stanković
Priča posvećena je Milunki Savić, ženi koja se borila u balkanskim ratovima kao dobrovoljac. Reč je o srpskoj heroini, koju su, na žalost, više su je poštovali u svetu nego kod nas.
Gost projekcije: Branko Stanković, autor filma
Utorak, 29.07.2014 – 19 časova
SA VEROM U BOGA
Kraljevina Jugoslavija, 1932, 42 min.
Red. Mihajlo Al. Popović
Sa verom u Boga je jugoslovenski nemi igrani film snimljen 1931. u režiji Mihajla Al. Popovića, koji je napisao i scenario. Radnja se temelji na priči Branislava Nušića „Pusta kuća“ i smeštena je u Srbiju za vreme prvog svetskog rata. Naslov je referenca na slogan tadašnje srpske vojske.
Prema opštoj oceni, film spada među najbolje filmove snimljene za vreme Kraljevine Jugoslavije, međutim pošto se radilo o nemom filmu – a u to vreme su već uveliko bili popularni zvučni filmovi, – ostvario je jako malu zaradu. Film se bavi životom jedne srpske porodice tokom Prvog svetskog rata, a Popović je ideju za film dobio pošto je video ratnog vojnog invalida sa ordenom, kako prosi.
Sreda, 30.07.2014 – 19 časova
GOLGOTA SRBIJE
Požar na Balkanu, Kraljevina Jugoslavija, 1930/1940
Režija: Stanislav Krakov
Istinsko umetničko delo koje pleni autentičnim prikazom smutnih vremena i bolnih događaja, bez sumnje je je najbolji dokumentarni film snimljen u vreme Kraljevine Jugoslavije. U početku prikazivan kao nemi film 1930. godine, kassnije je dorađen na osnovu filmskih materijala o Srbiji skupljenih iz svetskih arhiva ali i scenama dosnimljenim da bi se dočarao prelaz vojske i naroda preko Albanije 1915., život u okupiranoj Srbiji, kao i oslobođenje Niša i Beograda i ulazak pobednika u razorenu prestonicu. Zahvaljujući izvrsnim dokumentarističkim snimcima koje je napravio Stevan Mišković i podršci ministra vojnog, generala Stevana Hađžića, istaknutog ratnika koji je obezbedio učešće armije u snimanjima 1929. godine, stvoreni su impresivni i ubedljivi kadrovi koje samo profesionalni istoričari filma mogu da prepoznaju kao rekonstrukcije. Tako je stvoreno izrazito ambiciozno ostvarenje naknadno ozvučeno muzikom kompozitora Milenka Živkovića i nizom poznatih patriotskih melodija, a da bi postigao scenarističku objektivnost Stanislav Krakov je objašnjenje slika kroz natpise, za koji su korišćeni citati iz tekstova i misli poznatih državnika, istoričara i vojnika o ulozi Srbije u ovom ratu.
Ostavi komentar