Predavanje dr Jelene Todorović Lazić na temu „Vladavina prava u Bugarskoj“ ( 15. 4. 2021 ) možete pogledati na našem Jutjub kanalu.
Bugarska je postala članica Evropske unije 2007. godine, iako nije ispunila uslove koji se tiču vladavine prava. Po tome je ova država izuzetak, kao i Rumunija.
Kada je u pitanju prvi stub vladavine prava, to jest situacija sa pravosudnim sistemom, opšti utisak nije toliko loš, mada je Zakon o pravosudnom sistemu od trenutka stupanja u Uniju najviše menjan, čak pedeset i jedan put.
Borba protiv korupcije kao drugi stub vladavine prava predstavlja najveći nedostatak. Iako je Bugarska preduzela niz mera, ovaj problem još uvek nije rešen i predstavlja najveću manjkavost. U leto 2020. godine eskalirali su građanski protesti podstaknuti borbom protiv korupcije i rezultirali su ostavkom pet ministara.
Medijski pluralizam odnosno sloboda izražavanja zagarantovani su Ustavom. Situacija je ovde donekle slična kao u Srbiji. Veću za elektronske medije (VEM) nedostaju resursi za efikasno sprovođenje zadataka. Primetan je nedostatak transparentnosti u vlasništvu nad medijima u Bugarskoj i to je jedan od najvećih problema kada je u pitanju treći stub vladavine prava, uz veoma česte napade na novinare i medijske aktere koji se bave istraživačkim novinarstvom.
Ostali mehanizmi kontrole i ravnoteže predstavljaju četvrti stub vladavine prava. Ombudsman i Komisija za zaštitu od diskriminacije su krovne institucije koje se bave ljudskim pravima. Nažalost, konstantno su suočene sa nedostatkom ljudskih resursa i finansijskim poteškoćama.
Ostavi komentar