Književno veče posvećeno Huliju Kortasaru kao uvertira za „Prozefest“

16/04/2014

 

22. aprila 2014. godine, u 19,30 časova u Kulturnom centru Novog Sada održaće se program „U susret PROSEFEST-u“, kojim se obeležava 100 godina od rođenja i 30 godina od smrti Hulija Kortasara, a koji takođe predstavlja uvertiru VIII međunarodnom festivalu proze – PROSEFEST-u. Ovaj festival će se održavati u Novom Sadu od 23. do 25. aprila 2014. godine. Organizator festivala je Kulturni centar Novog Sada, a pokrovitelj Skupština grada Novog Sada.

 

U programu učestvuju:

Ksenija Vulović, asistentkinja na Filološkom fakultetu u Beogradu

Jovica Aćin, književnik

Bojana Kovačević Petrović, hispanista i prevodilac

Aleksandra Mančić, književni prevodilac

HULIO KORTASAR (JULIO CORTÁZAR)

Rođen je 1914. godine u Briselu. Prvi park u kojem se igrao kao dvogodišnjak bio je Park Guelj u Barseloni, a sa četiri godine doživeo je svoju prvu i večnu ljubav prema Buenos Ajresu, gradu njegovog detinjstva i mladosti, kome se često vraćao. Radio je kao školski učitelj u predgrađu Buenos Ajresa i profesor francuske književnosti na Nacionalnom institutu u Mendosi, a po dolasku Huana Perona na vlast emigrirao je 1951. godine u Francusku, gde je, između ostalog, radio kao prevodilac za Unesko. Prvu knjigu, zbirku soneta Presencia (Prisustvo) objavio je 1938. pod pseudonimom Hulio Denis. NJegova dramska poema Los reyes (Kraljevi) 1949. izazvala je dosta polemike među intelektualcima zbog suprotnog tumačenja mita o Tezeju i Minotauru. Autor je više zbirki priča, među kojima su Bestiario 1951, Final del juego (Kraj igre) 1956, Las armas secretas (Tajno oružje) 1959, Todos los fuegos el fuego (Sve vatre vatra) 1966, Un tal Lucas (Tamo neki Luka) 1979, Queremos tanto a Glenda (Toliko volimo Glendu) 1980. NJegov „kontraroman“ Rayuela (Školice) iz 1963, originalan po strukturi i tematici, predstavlja prekretnicu u istoriji svetske književnosti i okosnicu latinoameričkog književnog „buma“. Po Kortasarovim delima snimljeno je više filmova, od kojih je najpoznatiji Blow Up Mikelanđela Antonionija, zasnovan na priči Đavolje bale. Ženio se tri puta, a umro je 1984. u Parizu, zvanično od leukemije, a nezvanično od side, kojom ga je zarazio nepoznat davalac krvi.

Ostavi komentar

Vaš komentar će biti proveren pre objavljivanja