Godine 1932. književnica i helenistkinja Anica Savić Rebac donosi na Filozofski fakultet svoju doktorsku disertaciju Predplatonska erotologija. Izabrala je za mentora najpoznatijeg srpskog filologa i istoričara religije Veselina Čajkanovića. NJihove sudbine, kroz vampirsku priču, prožimaju se sve do dana kada je srušena kuća čuvene porodice Čajkanović, 15. marta 2012.
Ovo je roman o istoriji jedne porodice, njenom usponu i padu, ali i odnosa društva prema ličnostima koje su doprinele duhovnom i kulturnom napretku nacije. Ovo je roman i o istoriji jednog klavira kao metafore za nemila i nepravedna dešavanja u predratno i posleratno doba. Sva imena u romanu Pad klavira su, uprkos snažnoj fikciji, autentična.
Roman baštini duhovnu atmosferu jednog od najprestižnijih beogradskih naselja – Senjaka, kao i događaje koji su se, ili se mogli odvijati upravo tu, sredinom prošlog veka. Roman počinje rušenjem kuće jednog od najznačajnijih srpskih istoričara religije i filologa Veselina Čajkanovića. Priča o Senjaku 1945. i 1946. godine, najočitija je upravo kroz sudbinu Veselina Čajkanovića, jednog od najznačajnijih srpskih intelektualaca proteklog veka, koji je nakon studija i doktorata u Nemačkoj, oba balkanska kao i Prvi svetski rat proveo u vojničkom rovu, da bi po okončanju Drugog svetskog rata ostao bez građanske časti, da bi ga nešto kasnije i sam život napustio. Pored Čajkanovića, tu duhovnu atmosferu Senjaka, u ovom romanu, čine igračice bridža: glumica Žanka Stokić, Mara Rosandić (supruga vajara Tome Rosandića), slikarka Zora Petrović i Isidora Sekulić. Pa ipak sve to je osnova i pozadina na kojoj Laura Barna ostvaruje roman, u kojoj klavir, kao centralna figura i simbol u kući Čajkanovića služi kao neka vrsta književnog artefakta i simbola oko koga se struktuira čitava priča i vampirski zaplet i drama na Senjaku.
O autoru
Laura Barna je pripovedač, romansijer i esejista. Živi i radi u Beogradu kao slobodni umetnik. Član je Udruženja književnika Srbije. Do sada je objavila knjigu eseja Umetnost nema definiciju, romane Protovir, Nevolje gospodina T. ili suteren, Crno telo, Moja poslednja glavobolja, Četiri elementa, Sanatorijum pod belim i Đorđoneova kletva, kao i knjige priča Dijalog o kamenu i Tamo neka.
Ostavi komentar