U okviru programa Muzičke redakcije Kulturnog centra Novog Sada biće održan koncert violiniste Nikole Aleksića i pijanistkinje Hilde Švan. Koncert će se održati u četvrtak 11. aprila 2024. godine u klubu „Tribina mladih“ sa početkom u 19.00 časova. Na programu će biti dela V. A. Mocarta, E. Griga, T. A. Vitali i L. Šarlije.
Ulaz je slobodan! Dobro došli!
Nikola Aleksić rođen je u Beogradu. Violinu uči od svoje šeste godine (klase M. Ristić i A. Lebedinski). Sa četrnaest godina postao je redovan student Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu u klasi prof. Dejana Mihailovića, gde je diplomirao i stekao zvanje magistra. Potom se usavršavao kod prof. Igora Ozima u Kelnu.
Tokom školovanja bio je dobitnik više nagrada na republičkim i saveznim takmičenjima. Takođe, dobitnik je druge nagrade na međunarodnom muzičkom konkursu u italijanskom gradu Strezi 1993. Bio je proglašen za najboljeg studenta violine na FMU u toku 1994/95. i 1995/96. godine. U toku studija dobio je nagradu za najuspešnijeg mladog umetnika ,,Zlatni anđeo“. Dobitnik je i Oktobarske nagrade grada Beograda za stvaralaštvo mladih 1994. Kasnije su mu dodeljena još dva priznanja: Nagrada Radio Beograda ,,Muzičar godine“ 2004, kao i nagrada ,,Stanojlo Rajičić“ za najuspešniji resital održan u SANU u sezoni 2014/2015.
Još od studija Nikola Aleksić se bavi intenzivnom koncertantnom delatnošću. Na njegovom repertoaru zastupljena su najreprezentativnija dela violinske literature. Održao je veliki broj resitala u Beogradu i gradovima Srbije, a nastupao je i u Nemačkoj, Francuskoj, Sloveniji, BiH, Švajcarskoj i SAD. Dva puta je, kao solista, nastupio na festivalu BEMUS. Nastupao je kao solista sa Beogradskom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom RTS, Umetničkim ansamblom Vojske Srbije, Niškim simfonijskim orkestrom, Simfonijskim orkestrom FMU, Simfonijskim orkestrom AUNS, Banjalučkom filharmonijom, Filharmonijom mladih. Takođe je nastupio sa kamernim orkestrima ,,Gudači Svetog Đorđa“, ,,Majstori gudači“ i Camerata academica. U toku jedne večeri je, kao solista, izveo sa Beogradskom filharmonijom tri ,,B” koncerta (Bah, Betoven, Brams). Nikola Aleksić često gostuje na programima Radio Beograda, za koji je ostvario i trajne snimke. Takođe je snimao i za Televiziju Beograd i Televiziju Novi Sad. Dve godine je radio kao predavač violine na Višoj muzičkoj školi u Nišu, a od 1998. je zaposlen na Akademiji umetnosti Novi Sad, gde je sada u zvanju redovnog profesora. Član je Udruženja muzičkih umetnika Srbije.
Hilda Švan je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu angažovana kao docent na Katedri za klavir. Nekadašnja polaznica Nulte grupe za specijalne talente pri Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi prof. Kemala Gekića, sa šesnaest godina je na istoj akademiji upisala a potom i završila osnovne i master studije u klasi prof. Vladimira Ogarkova. Dalje usavršavanje nastavila je u klasi prof. Jokut Mihailović na FMU u Beogradu, gde je 2015. godine stekla titulu doktora umetnosti. Osvojila je mnogobrojne nagrade, priznanja i bila laureat na domaćim i internacionalnim takmičenjima (Jugoslavija, Srbija, Italija, Francuska). Sa violinistom Nikolom Aleksićem osvojila je Nagradu „Stanojlo Rajičić” koju dodeljuje SANU za najuspešniji koncert u sezoni (2014/2015). Tri godine zaredom (2021, 2022, 2023) bila je oficijelni pijanista na internacionalnom majstorskom kursu maestra Stefana Milenkovića (International Violin Institute). U istom periodu, u duu sa Milenkovićem, ostvarila je značajne nastupe na festivalima „Mokranjčevi dani“ u Negotinu, „Koncerti u Eufrazijani“ u Poreču i „PagArtFestival“ u Pagu (Hrvatska), Musica a 4 Stelle u Gradu (Italija) i koncerte u Splitu, Rabu (Hrvatska), LJubuškom (BiH). Kao solista nastupala je u svim najznačajnijim salama u Srbiji, kao i u Parizu, Beču, Badenu, Debrecinu, Segedinu, Rimu, Londonu, Noriču, Moskvi, Solt Lejk Sitiju. Izdvaja se koncert sa violinistkinjom Marinom Jašvili u Gradskoj kući u Novom Sadu (2007). Usavršavala se kod eminentnih profesora kao što su: Svetlana Bogino, Konstantin Bogino, Norma Fišer (Norma Fischer), Jando Jene (Jandó Jenő), Peter Toperčer (Peter Toperczer), Eugen Inđić.
Foto: Privatna arhiva
Ostavi komentar