Izložba Vlade NJaradija „PEJZAŽI VIBRIRAJUĆIH STRUNA” biće otvorena u ponedeljak 10. aprila u 19.00 časova u Malom likovnom salonu. Izložba može da se pogleda do 21. aprila.
U mnogostrukim serijama umetnika Vlade NJaradija, oduvek sam pronalazio izazovne, mahom likovne nagovore. Oni su me vodili putem njegovih istraživanja, u neizbežnom preispitivanju sopstvenih umetničkih stavova. Iako se pristupi iz mnoštva uglova posmatranja često izgube u nerazgovetnosti stila ili samo u pokušaju da se po svaku cenu donese novo umetničko delo, u NJaradijevom slučaju, svaki ekskurs je zapravo nova avantura. Jednako uzbudljiva za samog autora koliko i za posmatrača, likovna operacija ovog multimedijalnog umetnika, odvija se na polju čisto likovnih odnosa, u ravnoteži kompozicije, na čvrstom temelju materijalnih kvaliteta crteža, slike ili objekta. Stoga nije slučajno što u tom vibrantnom svetu NJaradijevog poimanja likovnosti, zapažamo radove apstraktne provenijencije. Proizašli iz umetnikovog bogatog iskustva promatranja i praktikovanja u isti mah, najnoviji radovi Vlade NJaradija, pod nazivom „Pejzaži vibrirajućih struna”, prikazuju sasvim drukčiju karakteristiku delovanja. Izuzimanjem opisnih odlika vizuelnog sveta oko nas, u kvazimikroskopskoj „analizi unutarnjeg”, autor se predaje ispitivačkoj maniji, odgurujući prostornost/dimenzije i prepoznatljivu formu. Kombinovana tehnika svakako je više nego dobar izbor kako bi se čistim sredstvima, bojom, površinom i linijom, obrazovale asocijativne „prilike” na manjim formatima papira. Uvek kada ispred sebe imam sličan problem analize apstraktne umetnosti, latim se Voringerove knjige pod naslovom „Apstrakcija i uosećavanje”. Među njenim koricama stoji da je umetnikov nagon ka apstraktnom uvek posledica dubljeg čovekovog uznemirenja pojavama spoljašnjeg sveta. Nužnost okrenutosti ka apstraktnom u umetnosti, usko je povezana sa (in)direktnom reakcijom umetnika na stvarnost. Pitanja estetičkog protivljenja realnosti, tako mogu delom definisati i čovekovu potrebu za smirenjem – putem umetnosti. Sve to, može biti odličan povod za razmišljanje o umetničkim naporima kao i razlozima njegovog nastanka. Iznalaženjem preko potrebnog mira pomoću umetničkih alata, NJaradi se usuđuje da nas iznenadi. NJegove površine su rendgenski usmerene ka nevidljivom a izvedene toplim pigmentima, u spontanoj kombinaciji tehnike i ideje, sklone da nas upute na optička uvećanja kamena, lista ili preseka fosilnih nanosa. Geologija slikarske energije, dodatno je sugerisana vibrirajućim epitetom u nazivu ciklusa, kojim NJaradi sugeriše tenziju slikarskih površina. Preklopi raznorodnih likovnih vrednosti, vijugava linearnost, roršahovska ponovljenost kao u ogledalu i efektna funkcija beline papira, (u)osećavaju posmatrača u domen nedokučivih svetova vizibilne snage.
Postavljanjem u centar svojeg interesovanja igru nemuštih slojeva, udvojenih u organizmu vizuelne predstave, umetnik kao da se ne prepušta apsolutno – apstraktnoj slici. Sfere sedimentnih prevoja u hipnotičkom luku izvornosti smisla, u skladu prirode i čovekovog htenja, umetničkim stazama kroz „Pejzaže vibrirajućih struna” odvode nas u disharmoničnu prepirku između stvaraoca i sveta koji ga pritiska. Ispostave slikarske energične misli Vlade NJaradija, zapravo su imaginarni procesi i borbe, nemirenje i manifesti slobode. I ponavljaju se u nedogled, kao vibracije života kojeg svi odreda, pokušavamo da zaustavimo i, koliko je moguće, što bolje protumačimo.
Mr Danilo Vuksanović
BIOGRAFIJA
VLADO NJARADI (Vrbas, 1966)
Završio je Školu za dizajn, grafički odsek u Novom Sadu.
Samostalno je izlagao na pedeset devet, i više od osamsto kolektivnih izložbi. Autor je tridesetak, uglavnom međunarodnih umetničkih projekata.
Dobitnik je nagrade za likovnu umetnost „Pro Arte Ruthenorum” (2021), koju dodeljuju Svetsko veće Rusina, Fondacija Fedora Manajla i lokalna samouprava mesta Vac u Mađarskoj. Nagrađivan je za slikarstvo, grafiku, crtež, umetničku fotografiju, grafički dizajn, mejl art, dramu i satiru.
Umetnička dela su mu zastupljena u privatnim i javnim zbirkama, u zemlji i svetu.
Legati umetničkih dela nalaze mu se u Prijedoru u Bosni i Hercegovini i u Subotici, a zbirka slika u Vrbasu.
Član je ULUS, ULUPUDS, SULUV, UPIDIV, Muzeja štafelaja, Društva novinara Srbije.
Osnivač je Međunarodne umetničke kolonije „NJaradi” (od 1997), koja organizuje projekte, izložbe i sazive umetnika.
Svoje umetničko znanje i iskustvo prenosi na mlade i starije talente.
Autor je i osam dramskih tekstova, kao i knjige drama Dramski kolaži.
Ima status samostalnog likovnog umetnika.
Ostavi komentar