Izložba „Seljačka zemljoradnička zadruga Hercegovina” biće otvorena 4. februara u 18 časova u Malom likovnom salonu Kulturnog centra Novog Sada. Uz propisane mere zaštite moći će da se pogleda do 20. februara. Navedena izložba organizuje se u okviru projekta „Kolonizacija Vojvodine”, koji je deo zvaničnog programa Evropske prestonice kulture – Novi Sad 2022. pri programskom luku „Seobe”. Kulturni centar Novog Sada projekat „Kolonizacija Vojvodine” ostvaruje u saradnji sa Muzejom Vojvodine.
Prva srpska zemljoradnička zadruga u današnjoj Vojvodini osnovana je 1897. godine. Principi rada zadruge zasnivali su se na dobrovoljnosti, udruživanju u radu i kreditnoj pomoći. Članovi zadruge dobijali su povoljnije kredite za kupovinu zemlje, đubriva, semena i poljoprivredne mehanizacije. Pored ekonomskog značaja, zadruge su imale uticaj i na prosvećivanje i jačanje verske i nacionalne svesti srpskog seljaštva u Ugarskoj. NJihov značaj u borbi protiv ekonomskog propadanja Srba u Ugarskoj prepoznala je Matica srpska krajem 19. veka, čiji istaknuti članovi se počinju zalagati za osnivanje zadruga. Ubrzo nakon osnivanja prve srpske zemljoradničke zadruge, osnovan je i Savez srpskih zemljoradničkih zadruga sa sedištem u Zagrebu. Savez je osnovan sa ciljem okupljanja i obučavanja seljaka zemljoradničkim, potrošačkim i kreditnim poslovima. Rad Saveza pomogle su institucije kao što su Srpska banka i Srpsko privredno društvo „Privrednik“.
Agrarnom reformom i kolonizacijom sprovedenom nakon Drugog svetskog rata promenjena je vlasnička struktura zemljišnog poseda. U ovom periodu poseban značaj se, pored državne i privatne svojine, daje zadružnoj svojini. Seljačke radne zadruge u ovom periodu se formiraju sa ciljem jasnog ideološkog uticaja na selo. U svojoj su osnovi imale prinudni karakter, iako su deklarisane kao dobrovoljna udruženja nastala u cilju bržeg prilagođavanja intezivnijem načinu poljoprivredne proizvodnje u Vojvodini. Poseban značaj zadruge su imale u kolonističkim mestima u Vojvodini, čije je stanovništvo bilo poreklom sa područja Bosanske Krajine, Like, Banije, Korduna, Dalmacije i Crne Gore.
Primer rada Seljačke zemljoradičke zadruge „Hercegovina“ u Ravnom Topolovcu (ranije Katarina), mestu u kojem su 1945. godine kolonizovani doseljenici mahom iz Hercegovine i jednim manjim delom iz Bosne, tipičan je po načinu organizacije za jedno kolonističko mesto u Vojvodini. O životu zadruge „Hercegovina“ svedoči 29 fotografija, formata 40×30 cm, snimljenih 1957. godine i priređenih u formi luksuznog kožnog albuma, koji je kao poklon sa posvetom, u znak zahvalnosti na saradnji, dat Sreskom savezu zemljoradničkih zadruga u Zrenjaninu. O fotografijama iz ovog albuma nam je u decembru 2021. godine kazivao Branko Sarić (1934), koji je 1957. godine radio kao vozač fijakera direktora Zadruge i bio svedok snimanja fotografija iz ovog albuma. Zahvaljujući njegovom svedočenju, danas, posle 64 godine od planski organizovanog snimanja, možemo tačnije predstaviti život zadruge „Hercegovina“ te davne 1957. godine.
Ostavi komentar