event_note Izložba
17.02.2021 - 17.03.2021 access_time 18:00

Izložba fotografija autora dr Petra V. Vuce „Sunčani časovnici u Vojvodini” od 17. februara u klubu „Tribina mladih“

location_on Tribina mladih
event_note Izložba
17.02.2021 - 17.03.2021 access_time 18:00

Izložba fotografija autora dr Petra V. Vuce „Sunčani časovnici u Vojvodini” od 17. februara u klubu „Tribina mladih“

location_on Tribina mladih

Izložba fotografija autora dr Petra V. Vuce „Sunčani časovnici u Vojvodini”, uz propisane mere zaštite, od 17. februara do 17. marta moći će da se pogleda u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada.

„Sunce je čovekov najsavršeniji i najstariji sat.

Sunčani satovi su poznati još od starog Egipta, a razvile su ih i druge kulture – kineska, starogrčka i rimska. Vrsta sunčanog sata s pokazivačem (gnomon) opisana je u Starom zavetu. Najstariji pisani tekst o sunčanim časovnicima datira iz 732. godine p.n.e.

Smatra se da je matematičar i astronom Teodosije iz Bitinije (od 160–100. p.n.e) izumeo univezarlni sunčani sat koji je mogao da se koristi bilo gde na svetu. Francuski astronom Orons Fine konstruisao je 1524. godine sunčani sat od slonovače. Italijanski astronom Đovani Padovani objavio je raspravu o sunčanim satovima 1570, u koju je uvrstio i uputstva za proizvodnju i postavljanje zidnih, vertikalnih i horinzoltalnih sunčanih satova.

Kad su vedri dani, Sunce obasjava predmete na Zemlji i stvara senku koja se pravilno kreće, uporedo sa rotacijom Zemlje oko njene ose. LJudi su razmišljali kako da iskoriste Sunce da bi napravili sunčani sat. Pastiri su pratili svoju senku da bi se orijentisali koliko je približno sati, da bi stoku terali kući. Osim lične senke, oni su koristili i čobanski štap. Kada je vedro, po sunčanom satu možemo odrediti približno koje je vreme. Ono u sebi ima i nešto više, što čoveka odnese do Sunca, u nepoznati svemir pa svoju rođenu Zemlju vidi kao veliku kuglu i zamišlja kako se okreće oko njene ose a istovremeno i oko Sunca. Postoje različite vrste sunčanih satova, a najpopularniji je LJudski sunčani sat (Human sundial). LJudski sunčani sat ima mnogo prednosti. Često se koristi u školskim dvorištima, parkovima, javnim površinama, jer ga je nemoguće ukrasti i uništiti.

Sunčani sat meri vreme prema položaju Sunca.

Najčešća vrsta sata, kakav je ‘običan’, staromodni baštenski sunčani sat, baca senku na ravnu površinu na kojoj su obeleženi sati. Položaj Sunca se menja, pa se menja i vreme koje senka pokazuje. Sunčani satovi mogu da se postave na svaku ravnu površinu, na koju fiksirani objekat baca senku.”

Odlomak iz knjige Sunčani časovnici u Vojvodini autora Petra V. Vuce

 

 

Ostavi komentar

Vaš komentar će biti proveren pre objavljivanja