Autor: dr Dunja Demirović Bajrami
Turistička industrija je jedna od najteže pogođenih industrija nakon izbijanja pandemije virusa COVID-19. Procene mnogih organizacija pokazuju da će pojava i širenje pandemije rezultirati padom međunarodnih dolazaka turista za 20-30% ove godine, što je gubitak između 30 i 50 milijardi dolara (27,5 do 46 milijardi evra). U Evropi će, na primer, zbog pandemije, aviokompanije ostvariti gubitak od 76 milijardi dolara (70 milijardi evra) na godišnjem nivou. Opstanak oko 75 miliona radnih mesta širom sveta povezanih sa turizmom je pod znakom pitanja
Turizam je jedna od grana koja će trpeti najviše gubitaka ove godine. Najpopularnije turističke destinacije ostale su prazne, a o tome svedoče satelitski snimci popularnih turističkih atrakcija u Italiji, Španiji, Las Vegasu, Diznilendu, poznata skijališta, veliki trgovi i hramovi su prazni. U okviru turizma, pored avio-prevoznika na udaru se našao veliki broj hotela, hostela, motela i privatnih apartmana. Broj otkazanih letova u svetu sada se meri u hiljadama, a otkazivanje rezervisanih smeštajnih kapaciteta i turističkih aranžmana je sve više.
Nekoliko evropskih zemalja se u svojoj privredi posebno oslanjaju na prihode od turizma. Italija, Španija i Francuska – tri države članice koje je najviše pogodio virus – zajedno su imale polovinu ukupnih noćenja stranih turista u 2019. godini.
Prema Međunarodnom monetarnom fondu, svetska ekonomija je na putu da zabeleži jednu od svojih najgorih godina od Velike depresije tridesetih godina 20. veka. Ekonomije država u Evrozoni biće među najteže pogođenim sa kombinovanim BDP-om za 19 zemalja za koji se očekuje da će se smanjiti za 7,5 odsto. Tri najviše pogođene zemlje EU biće Italija, Španija i Francuska, za koje se očekuje da će ostvariti pad BDP-a za 9,1, 8,0% i 7,2%.
Milioni radnih mesta u globalnoj turističkoj industriji mogli bi biti izgubljeni zbog pandemije virusa COVID-19, koja je uticala na putovanja kao nijedan drugi događaj u istoriji i zbog čega je 96 odsto svih destinacija širom sveta uvelo ograničenja kretanja kao odgovor na epidemiju. Prema istraživanju i procenama Svetske turističke organizacije, pojava virusa SARS 2003. godine donela je smanjenje u turističkim tokovima za oko tri miliona turista, svetska ekonomska kriza 37 miliona turista manje, a predviđa se da će zbog širenja COVID-19 virusa, turistički sektor imati manje čak između 290 i 440 miliona turista 2020. godine.
Prema istraživanju sprovedenom 6. aprila, 96% svih svetskih destinacija uvelo je ograničenja putovanja kao odgovor na pandemiju. Oko 90 destinacija je za turiste u potpunosti ili delimično zatvorilo granice, dok je dodatnih 44 zemlje zatvorilo svoje granice samo za određene turiste u zavisnosti od zemlje porekla. U Africi, Aziji i Tihom okeanu i na Bliskom Istoku, 100% destinacija prihvatilo je ograničenje ulaska u zemlju, u Americi je 92% destinacija preduzelo slične korake, dok je u Evropi taj procenat 93%. Analiza je identifikovala sledeće ključne vrste restriktivnih mera, a to su potpuno ili delimično zatvaranje granica za turiste, ograničenja putovanja za određene destinacije, potpuno ili delimično obustavljanje letova i druge različite mere i zahteve.
Pojedine aviokompanije, poput malezijske aviokompanije Malaysia Airlines i budžetske aviokompanije AirAsia Group najavljuju spajanje, jer veruju da će ih to spasiti od bankrota ili bar malo ublažiti negativne posledice pandemije. U Singapuru se razmatra mogućnost upotrebe usidrenih kruzera za privremeni smeštaj stranih radnika koji su se oporavili od COVID-19 i negativni su na virus nakon nekoliko testiranja.
S obzirom da su vlade mnogih zemalja zatvorile svoje granice i ljudi širom sveta nedeljama ostaju kući kako bi sprečili širenje virusa, brojne turističke kompanije se bore da prežive. Najmanje tri regionalne aviokompanije podnele su zahtev za bankrot u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji. Da bi sprečili kolaps, američki avioprevoznici su prihvatili 58 milijardi dolara zajma i grantova za platne spiskove kao deo paketa podsticaja američke vlade. Pandemija je takođe prouzrokovala bankrote i u industriji krstarenja, a reputacija krstarenja u budućnosti je dovedena u pitanje.
U apsolutnom broju, turizam u Sjedinjenim Američkim Državama će doživeti najveće gubitke – velikim delom zbog veličine ekonomije. Šest od deset najboljih svetskih zemalja po prihodima od turizma takođe je svrstano u top 10 zemalja sa najvećim brojem slučajeva zaraženih novim virusom, što sugeriše snažnu povezanost između stope putovanja i širenja infekcija. U Japanu je broj dolazaka turista iz inostranstva opao za čak 93% u martu, što je rekordni pad, jer je novi virus putnike zadržao kod kuće. Ekonomisti predviđaju da će broj stranih posetilaca u Japanu pasti za 80% tokom cele ove godine, što je ozbiljan problem za japansku vladu. S odlaganjem Olimpijskih igara u Tokiju za sledeću godinu, i zabranu putovanja širom sveta, 2020. godina se oblikuje kao sumorna godina za turizam, nanoseći snažan udarac japanskoj i mnogim drugim ekonomijama.
Ima i onih koji su svoje objekte prilagodili trenutnoj situaciji, kako bi bili društveno odgovorni i kako ne bi u potpunosti zatvarali objekte. Tako na primer, hotelijeri pretvaraju svoje hotele u privremene objekte kako bi smestili zdravstvene radnike ili pružili uslove za druge hitne službe tokom krize korona virusa. Tim hotelskog lanca Four Seasons proveo je pet dana obučavajući osoblje i prilagođavajući hotele kako bi primili lekare i medicinske sestre koji rade u obližnjim bolnicama i kojima je trebalo mesto da spavaju između smena. Transformacija ovog lanca hotela je samo deo rastuće liste luksuznih hotela koji nude usluge javnom sektoru i zdravstvenom osoblju na prvom mestu tokom pandemije. Više od 16.000 hotela u Americi se prijavilo za program „Ugostiteljstvo i nada“ američkog udruženja hotelijera koji povezuje hotelijere sa javnim sektorom i upoznaje ih sa potencijalnim načinima korišćenja njihovih objekata za hitne zdravstvene situacije.
U Srbiji i okruženju (Crna Gora, Hrvatska, Bosna i Hercegovina) nadležni se nisu bavili detaljnijim predviđanjima uticaja virusa na turističku industriju, ali se svi slažu da svaka zemlja već sad oseća negativne posledice pandemije. Tako u Bosni i Hercegovini, u jednoj banji su otkazani svi dolasci za maj i jun, u Međugorju gotovo da neće biti turista u narednim mesecima, otkazan je sajam privrede u Mostaru i velika konferencija u Neumu, a u Sarajevu je otkazano 80% aranžmana i mnogi već smatraju da sezonu 2020. godine treba označiti kao neuspešnu. U Hrvatskoj, turistički radnici i država već nastoje ublažiti negativne posledice pandemije na turizam, pa je objavljeno kako će Hrvatska svojim građanima dati 50% popusta na razne turističke usluge kako bi podstakli domaći turizam čim se za to stvore uslovi. U Srbiji, vlasnici agencija i hotela apeluju na građane da uplaćene aranžmane ne otkazuju, već da će im se dati mogućnost da ih iskoriste u nekom drugom terminu ili čak za putovanje sledeće godine.
Sektor turizma jako zavisi od psihologije ljudi i veoma je osetljiv na aspekte sigurnosti i bezbednosti. U periodu oporavka, povratiti poverenje ljudi da ponovo putuju nakon pandemije biće izuzetno izazovan zadatak. Tokom perioda oporavka, za razliku od drugih poslovnih sektora, turizmu će trebati duže vreme da se vrati u normalu jer će turisti putovati samo kada budu sigurni da se situacija smirila i da ne postoje rizici po njihovo zdravlje. Dakle, izgledi za oporavak turističke industrije u ovoj godini zavisiće od načina širenja virusa. Ako se virus zaustavi u trećem i četvrtom kvartalu ove godine, može se predvideti da će se turistički sektor oporaviti 2021. godine, ali ne u potpunosti.
Ostavi komentar