Autor: dr Aleksandra Kolaković, viši naučni saradnik Instituta za političke studije
Jedan od centralnih događaja kojima je Francuska bila posvećena u toku 2024. godine, a koji je značajan s aspekta njene kulturne diplomatije i širenja uticaja u svetu, jeste Samit Međunarodne organizacije Frankofonije, održan 4. i 5. oktobra. Ovaj 19. Samit Frankofonije, međunarodne organizacije koja okuplja 88 država i u čijem fokusu je francuski jezik kao sredstvo povezivanja 320 miliona ljudi u svetu koji ga govore, čime se spajaju različiti delova sveta, organizuje se u Francuskoj iznova ali tek nakon trideset i tri godine (prvi Samit Frankofonije je održan 1986. godine u Parizu). Francuska je oduvek bila važna karika u organizaciji, ali je organizovanje ovog Samita 2024. godine pokazatelj nastojanja da se osnaži njena pozicija u organizaciji koja promoviše francuski jezik širom sveta, ali je takođe odgovorna za promovisanje mira, pružanje podrške obrazovanju i razvoju ekonomske saradnje između svojih država.
Prvi dan Samita koji je kao temu istakao moto: „Stvarajte, inovirajte, privređujte na francuskom” održan je u dvorcu u Viler Kotreu (gde je 1539. godine prvi put institucionalizovana upotreba francuskog jezika), a drugi u Gran Paleu u Parizu. Na Samitu je bilo oko sto predsednika, premijera ili ministara, a među njima i ministar kulture Nikola Selaković, kao izaslanik predsednika Srbije Aleksandra Vučića, što pokazuje značaj Frankofonije i za Srbiju, koja je od 2006. godine bila u statusu posmatrača, a potom od 2018. godine pridruženog člana, i ima cilj da postane punopravna članica. Stoga je i s ovog aspekta značajno analizirati Samit i perspektive koje otvara Frankofonija.
Teme Samita su kroz plenarne i tematske sesije, okrugle stolove i razgovore na marginama događaja povezane sa položajem, statusom i ulogom francuskog jezika u svim delovima sveta u smislu da su okrenute izazovima sa kojima se suočava svet francuskog govornog područja u doba ubrzanog razvoja veštačke inteligencije. Izazovi daljeg razvoja Frankofonije kao organizacije, kao i njene uloge u doba kada su međunarodni odnosi u krizi i prekomponovanju snaga, takođe su bitan deo ovih razgovora. Predviđeno je da bi do 2050. godine bilo preko 715 miliona govornika francuskog jezika, što pažnju svetskih lidera i država u razvoju usmerava ka organizaciji koja je osnovana 1970. godine da bi kao platforma multilateralnih kontakata mogla da bude važna karika u prevazilaženju izazova različitog karaktera. Stoga je i za Francusku organizovanje Samita bilo jedan od prioriteta spoljne politike.
Samit Frankofonije francuska diplomatija je najavljivala naglašavjući značaj događaja u kontekstu novih generacija i sveukupnog razvoja ne samo Francuske, već i svih članica: „Zahvaljujući aktivnom učešću mladih stvaralaca, inovatora i preduzetnika iz civilnog društva, ovaj događaj nudi priliku novim generacijama koje govore francuski jezik da ponovo prisvoje francuski jezik u svom njegovom bogatstvu i raznolikosti. Cilj je da se ovaj prostor francuskog govornog područja transformiše u pravo područje mogućnosti i solidarnosti, kao i da ova zajednica poveže vektor stvaranja i inovacija na ekonomskom, kulturnom i tehnološkom nivou.” Uporedo sa događajem organizovan je niz pratećih manifestacija i programa u Parizu i unutrašnjosti Francuske, od 2. do 6. oktobra 2024. godine. Oni su obuhvatali festivalsku atmosferu i multidisciplinarni program koji je inkluzivan, dostupan svima, jer je besplatan i pogodan za različite starosne dobi. Francuzi i turisti su mogli da posećuju izložbe, koncerte, konferencije i debate, da prisustvuju književnim susretima, filmskim projekcijama i različitim formama radionica. Pomenuti okvir događaja omogućava kulturna zračenja i kao takav uporedo je prezentovan i promovisan kroz mrežu Francuskih instituta i ambasada u svim državama. Samit u Parizu je kroz ovu dimenziju događaja pokazao da će se i u budućnosti Francuska oslanjati na francuski jezik kroz kulturu i umetnost kao izraz promovisanja određenih vrednosti. Istovremeno, Frankofonija je zahvaljujući razvoju i uvećanju obima članstva i programa kroz Samit postala neophodna platforma koja kroz dijalog omogućava da se rešavaju izazovi ili razmatraju mogući problemi u budućnosti.
Na osnovu Deklaracije koja je usvojena nastavlja se posvećenost negovanju francuskog jezika, a u skladu s odlukama donetim na ranijim samitima. Ističe se da su članice i posmatrači „svesni kriza koje pogađaju francusko govorno područje, uključujući oružane sukobe, situacije okupacije i kolonizacije, kao i terorističke akte, te da su stoga rešeni da podrže Međunarodnu organizaciju Frankofonije u njenoj ulozi privilegovanog prostora dijaloga koji je od suštinskog značaja za jačanje zajedničkih vrednosti čovečanstva, a to su mir, održivi razvoj, demokratija, vladavina prava i ljudska prava u primeni Povelje Frankofonije, Deklaracije Bamako (2000) i Deklaracija Svetog Bonifacija (2006), a u skladu sa principima Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i Povelje Ujedinjenih nacija, međunarodnog prava i rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.” U skladu s ovim, pažnja će biti usmerena ka osnaživanju ovih oblasti, kao i rodne ravnopravnosti, aktivnosti organizacija civilnog društva i borbe protiv kilmatskih promena, kršenja međunarodnog prava i međunarodnog humanitarnog prava. Razvoj nauke i digitalne ekonomije, lakši pristup obrazovanju i radu, solidarnost i podrška kulturnoj raznolikosti ostaju smernice Frankofonije i u narednom periodu. Stoga će u fokusu biti posvećenost međuuniverzitetskoj razmeni i saradnji, kao i nastavi na francuskom jeziku, obukama nastavnika („Podstičimo, u ovoj perspektivi, razmenu stručnosti i dobre prakse između mreža institucija za obuku, primenu zajedničkih programa i sistema, uključujući obogaćivanje onlajn resursa, u korist nastavnika i rukovodilaca u obrazovanju u okviru francuskog govornog područja.”).
Frankofonija će u narednom periodu nastaviti svoju misiju povezivanja više aktera, na primer države članice i vlade, institucije i operatere Povelje Frankofonije, s ekonomskim akterima i civilnim društvom, čime će omogućiti bržu i temeljniju realizaciju osnovnih principa. Uporedo, naglašena je i potreba razvoja alata koji bi pomogli da se države bolje organizuju u borbi protiv pandemija koje se predviđaju. U ovom kontestu je naglašena uloga digitalizacije i veštačke inteligencije, ali i potrebe za univerzalnim vrednostima. Uz podsećanje da je kulturna i jezička raznolikost francuskog govornog područja glavno pitanje u digitalnom prostoru, ovaj Samit Frankofonije u Parizu ohrabrio je Frankofoniju da „aktivno nastavi da doprinosi globalnoj digitalnoj upravi, u skladu sa Strategijom digitalne Frankofonije 2022–2026, posebno za proces vezan za Svetski samit o informacionom društvu u Ženevi, Globalni digitalni dogovor u NJujorku i Samit o veštačkoj inteligenciji u Parizu 2025. godine. Frankofonija će promovisati slobodu stvaralaštva, inovacije i kreiranje novih radnih mesta, razvoj privrede i posebno osnaživanja žena u istoj. Stoga će i dalje pored kulturnih aspekata, prevoda, književnosti i dodele nagrada, razmene mladih, a pre svega studenata, kao i profesora i istraživača, fokus biti i na ekonomskim misijama, koje su deo „Ekonomske strategije za Frankofoniju 2020–2025”. Uporedo, i Frankofonija u narednom periodu će tragati za novim izvorima finansiranja, kao što se u Deklaraciji sa Samita u Parizu predlaže njenim članicama i posmatračima.
Ostavi komentar