Autor: Željko Injac, novinar
Za savremeni politički aktivizam društvene mreže predstavljaju novu osnovu za komunikaciju, mobilizaciju i oblikovanje javnog mnjenja. Platforme poput Tvitera, (platforma X), ne samo da posreduju u dijalogu između političkih aktera i javnosti, već i suštinski utiču na transformaciju izbornog procesa. Istraživanja i analize sugerišu da ove platforme imaju kapacitet da presudno utiču na ishode izbora, što je posebno evidentno u slučaju predsedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama.
Savremena tehnologija veoma intenzivno utiče na sve aspekte društva, uključujući i politički život. Od načina na koji komuniciramo do načina na koji donosimo odluke, tehnološke inovacije promenile su prirodu političkog delovanja. Politika više nije isključivo domen tradicionalnih medija, partijskih struktura i klasičnih stranačkih aktivnosti; umesto toga, ona se sada oblikuje u digitalnim arenama, gde društvene mreže, algoritmi i veštačka inteligencija igraju ključnu ulogu. Mada tradicionalni mediji još nisu izgubili bitku sa društvenim mrežama i dalje imaju značajan uticaj na formiranje javnog mnjenja, ipak, mora se priznati da su društvene mreže preuzele primat i da one zapravo uveliko diktiraju čak i veći deo sadržaja tradicionalnih medija.
Uticaj tradicionalnih medija opada, uprkos prisustvu njihovih onlajn verzija, dok društvene mreže postaju ključni kanal javnog informisanja. Sa pojavom Gugla, Fejsbuka i Tvitera, medijsko okruženje je radikalno transformisano. Internet i društvene mreže su promenile način na koji se vesti stvaraju, plasiraju i percipiraju, stvarajući kompleksnu informativnu scenu.
Analize i istraživanja pokazuju da je došlo do ogromnog smanjenja konzumacije štampanih medija i radija, uz rast interesovanja za digitalne medije. Televizija, međutim, i dalje zadržava svoje značajno mesto, posebno u delovima sveta gde je pristup internetu manje dostupan ili ograničen državnom politikom. Digitalna transformacija omogućava širenje informacija preko internet portala, društvenih mreža i televizije, čime se stvara poseban informacioni „ekosistem”.
Trendovi ukazuju na sve veću interakciju novih i starih medija, čime se formiraju novi obrasci komunikacije. Društvene mreže omogućavaju brz protok informacija i interakciju, dok tradicionalni mediji doprinose dubljem analiziranju i kvalitetu sadržaja. Ovaj odnos je doveo do simbioze u kojoj oba tipa medija doprinose raznovrsnom i dinamičnom medijskom prostoru.
Ključni izazov i prilika leži u kreiranju sadržaja koji zadovoljava različite potrebe publike, kombinujući snage novih i tradicionalnih medija u zajedničkoj evoluciji medijskog prostora.
Savremena tehnologija ne samo da je omogućila bržu razmenu informacija, već je i demokratizovala političku scenu, formirajući platforme za ideje i mišljenja koja su ranije bila marginalizovana. Međutim, sa tim mogućnostima dolaze i izazovi: manipulacija informacijama, narušavanje privatnosti i rizik od tehnološke dominacije pojedinaca i korporacija. U takvom okruženju, postavlja se pitanje: da li je tehnologija zaista transformativna snaga na korist društva, ili je ona novi alat za kontrolu i manipulaciju?
Uticaj Tvitera na izborne rezultate
Istraživanja o ulozi Tvitera u američkim izbornim procesima pokazuju da su ostvarene značajne korelacije između povećanja broja korisnika i promene političkih stavova birača. Konkretno, podaci pokazuju da je rast udela korisnika Tvitera u pojedinim regionima povezan sa smanjenim procentom glasova za Donalda Trampa tokom njegove predsedničke kampanje.
Ovakvi efekti bili su izraženiji kod umerenih birača, dok je uticaj na kandidate poput Teda Kruza i DŽeba Buša bio marginalan.
Zanimljiv je fenomen koji pokazuje kako digitalna komunikacija može repozicionirati političke narative, posebno među nezavisnim i ideološki umerenim biračima.
Politički procesi i tehnološki akteri
Ponovni dolazak Donalda Trampa na vlast svakako pokazuje značajan uticaj odnosa između politike i tehnoloških giganata. Političke strategije, institucionalne odluke i tehnološki diskurs postaju sve više isprepleteni, što zavisi od načina na koji se platformi pristupa, koristi i reguliše.
Meta se nalazi u komplikovanoj poziciji. S jedne strane, Mark Zakerberg nastoji da pozicionira svoju platformu kao prostor koji izbegava političke kontroverze, ali je istorijska povezanost sa kontekstom Trampove administracije stavlja u delikatan položaj, naročito posle afere Kembridž analitike.
Trampova kritika Zakerberga i Meta može eskalirati, ali istovremeno je moguće da se razvije neformalni sporazum koji bi omogućio da obe strane izvuku korist iz međusobne interakcije.
Meta će morati da balansira između zadovoljavanja političkih interesa i javnog pritiska koji zahteva veću transparentnost i objektivnost. Nezvanično Zakerberg i Tramp su i već pre izbora postigli određeni dogovor.
„X” pod upravom Ilona Maska sve više postaje prostor za direktan i nekonvencionalan politički diskurs. Pošto je Tramp pobedio na izborima, Maskova otvorena podrška slobodi govora na platformi će dodatno učvrstiti „X” kao medijski centar političkog uticaja.
Trampova sklonost ka korišćenju društvenih mreža kao kanala za komunikaciju sa javnošću mogla bi pretvoriti „X” u jedan od najvažnijih alata za oblikovanje javnog mnjenja. To će neminovno uticati i na globalne političke procese.
Trampova dominacija na „X” platformi mogla bi dovesti do zategnutih odnosa sa drugim tehnološkim gigantima, ali je malo verovatno da će dovesti do podele unutar Republikanske partije.
TikTok, platforma je bila predmet intenzivnih regulatornih mera tokom Trampovog prvog mandata, sada bi mogla biti predmet revizije. Ovaj zaokret bi mogao biti diktiran kako ekonomskim tako i geopolitičkim razlozima jer zna se u čijem vlasništvu je ova platforma.
Verovatno je da će nova administracija preispitati odluke o TikTok-u, posebno ako geopolitički odnosi sa Kinom budu zahtevali više fleksibilnosti.
Ukoliko TikTok uspe da ubedi novu administraciju da će podaci o bezbednosti korisnika biti zaštićeni i da se neće vršiti subverzivne delatnosti preko ove platforme njegov uticaj na američku publiku bi mogao porasti, čime bi postao još važniji u političkom i društvenom kontekstu. Međutim, mala je verovatnoća da će do ovakvog dogovora doći. Izvesnije je da Amerika potpuno kanseluje TikTok ili da pokuša da ga otkupi.
Nove okolnosti će svakako oblikovati budućnost regulacije tehnoloških platformi, kao i pristup slobodi govora i podataka u digitalnom dobu. Povratak Trampa doneće dosta promena: jačanje politizacije tehnoloških platformi, intenziviranje regulatornih tenzija između SAD i globalnih tehnoloških igrača, kreiranje novih saveza i rivalstava unutar tehnološkog sektora.
Sve navedeno ukazuje na neizvesnu budućnost gde će politika i tehnologija biti neraskidivo povezane.
„Bežanje” korisnika sa „X”-a: Simbolična promena medijskog pejzaža
Ipak, efekti Maskovog upravljanja platformom „X” ne pokazuju jednoznačan uspeh. Značajan broj korisnika je nakon predsedničkih izbora 2024. godine napustio ovu platformu, demonstrativno ukazujući na nezadovoljstvo zbog Maskove podrške Trampu. Podaci ukazuju na deaktivaciju više od 115.000 naloga samo u SAD, što je najveći egzodus korisnika od Maskovog preuzimanja platforme. Paralelno s tim, alternativne platforme poput Bluesky-a beleže eksponencijalni rast. To naravno ne ukazuje da će Maskova platforma doživeti krah jer upravo odlazak zeleno-levo-liberalnih korisnika sa platforme predstavlja bivši Tviter privlačnijim drugoj vrsti korisnika, sklonim tradicionalnim vrednostima ili prosto korisnicima sa drugačijim političkim stavovima.
Polarizacija korisnika po političkim opredeljenjima ima potencijal da duboko preoblikuje društvene mreže, dovodeći do stvaranja ideoloških „eho komora”. Ove komore omogućavaju korisnicima da se koncentrišu na platformama koje su bliske njihovim političkim uverenjima, što će doneti bitne posledice na javni diskurs, demokratiju i društvenu koheziju.
Posledice koncentracije korisnika po platformama
Platforme poput „X”-a, koja pod Maskovim vođstvom favorizuje slobodu govora bez strogih ograničenja, sigurno će privući korisnike sklone konzervativnim i libertarijanskim idejama. Nasuprot tome, Meta ili TikTok bi mogli postati privlačniji liberalnoj publici zbog njihovih umerenijih ili progresivnijih stavova u pogledu regulacije sadržaja.
X: Prostor za konzervativne glasove i kontra narative.
Meta: Balansiranje između ekonomskih interesa i progresivnog pozicioniranja.
TikTok: Popularan među mlađom generacijom, često više naklonjen liberalnim temama.
Korisnici koji se okupljaju na platformama sa sličnim uverenjima imaju manje kontakta sa drugačijim stanovištima. To će sigurno ojačati postojeća uverenja, smanjiti mogućnost debate između različitih ideologija, povećati ekstremizaciju stavova.
Polarizacija korisnika na platformama sigurno će biti upotrebljena od strane korporacija za povećanje profita. Usmereni algoritmi koji preporučuju sadržaj usklađen sa uverenjima korisnika podstiču veću interakciju, ali i jačaju podelu.
Glavni motiv svih korporacija – profit, sigurno će ići na ruku polarizaciji i radikalizaciji korisnika platformi, koji će biti izloženi sadržaju koji jača ekstremnije stavove, bilo levičarske ili desničarske.
Koncentracija istomišljenika pojačaće mobilizaciju za političke akcije ili izbore, ali istovremeno i povećati tenzije među suprotstavljenim grupama.
Tradicionalni mediji i javne platforme koje povezuju različite grupe sve više ustupaju mesto segmentiranim mrežama što neminovno dovodi do erozije javnog prostora.
Tehnološki giganti bi preventivno mogli predstaviti transparentnije algoritme za preporuke sadržaja koji podstiču multidisciplinarnost umesto zatvaranja u eho komore (zatvorene društvene balone).
Platforme bi mogle promovisati inicijative koje naglašavaju dijalog i debatu između korisnika različitih uverenja.
Vlade bi mogle propisati zakone koji ograničavaju štetne posledice algoritamske selekcije i polarizacije, ali to se najverovatnije neće dogoditi u tom obimu da bi sprečilo jednu veliku globalnu političku raspolućenost.
Polarizacija korisnika i koncentracija po političkim platformama je neizbežan izazov u digitalnoj eri. Iako može olakšati organizovanje i jačanje specifičnih ideoloških grupa, dugoročno preti dubljom podelom društva. Rešavanje ovog problema zahteva integrisani pristup, uključujući tehnološke, društvene i političke strategije. No pošto je profit korporacija koje su vlasnici društvenih mreža na prvom mestu, ne treba imati iluzije da će uopšte doći do inicijative za rešavanje ovog problema. Zapravo problem će postati novi izvor prihoda.
Političke podele i kulturni izazovi
Jedan od centralnih izazova za levičarske političke opcije jeste upravljanje percepcijama koje proizilaze iz „woke” kulture. Politika bazirana na inkluziji i socijalnoj pravdi često se percipira kao osuđujuća i arogantna, posebno u okruženjima naklonjenim tradicionalnim vrednostima. Trampova populistička retorika, nasuprot tome, uspeva da prikaže levicu kao neautentičnu i otuđenu od prosečnog birača, što i nije daleko od istine. S druge strane ni levica nije imuna na populizam, iako joj je glavna etikecija Trampove politike upravo populizam.
Tehnološki magnati kao arhitekte političkog pejzaža
Uticaj tehnološkog magnata Ilona Maska na predsedničku kampanju Donalda Trampa sada je tema broj jedan u američkim medijima.
Ilon Mask, jedan od najpoznatijih tehnoloških magnata, odigrao je značajnu ulogu u poslednjoj predsedničkoj trci u Sjedinjenim Američkim Državama. NJegova podrška Donaldu Trampu, uključujući finansijske donacije i korišćenje platforme „X” (ranije Twitter), pokrenula je debatu o ulozi milijardera u savremenoj politici.
Finansijski uticaj Maska na kampanju
Prema podacima Federalne izborne komisije (FEC), Mask je donirao oko 132 miliona dolara republikancima, od čega su značajna sredstva direktno usmerena na Trampovu kampanju. Važan deo ove podrške bilo je osnivanje političkog komiteta America PAC, koji je finansirao aktivnosti usmerene ka mobilizaciji birača u ključnim „sving” državama. Maskove kampanje uključivale su inovativne, ali i kontroverzne akcije, poput nagradnih igara za potpisnike peticija koje podržavaju ustavna prava.
Iako su neki aspekti njegove inicijative doveli do pravnih sporova, akcije su nastavljene nakon sudske odluke koja je utvrdila da su postupci bili u skladu sa zakonom. Sam Mask je tokom kampanje na svojoj platformi aktivno učestvovao agitujući za Trampa, otprilike je na mesečnom nivou pisao do 3000 tvitova.
Uloga platforme „X” u predsedničkoj trci
Od kada je Mask preuzeo vlasništvo nad „X”, platforma je dobila novu ulogu u političkoj komunikaciji. Promene u politici upravljanja sadržajem, uključujući vraćanje suspendovanih naloga i otpuštanje tima zaduženog za borbu protiv dezinformacija (uklanjanje omraženih faktčekera s kojima i Zakerberg ima ozbiljne probleme), transformisale su „X” u važan kanal za promociju konzervativnih stavova (stavova koji su upravo bili kanselovani na svim mrežama osim na Tviteru). Mask je isticao da platforma treba da bude politički neutralna, ali kritičari navode da su njegove odluke bitno uticale na širenje određenih političkih poruka, pre svega konzervativnih i religijskih.
Savez između Maska i Trampa
Saradnja Maska i Trampa delom je utemeljena na njihovoj sposobnosti da privuku sličnu demografsku strukturu korisnika – posebno mlađe muškarce, koji su izrazili nezadovoljstvo kulturnim promenama i društvenim pokretima poput #MeToo. NJihov zajednički uticaj oblikovao je dinamiku izborne trke, a Mask je dodatno pojačao Trampovu vidljivost kroz svoje platforme i javne izjave.
Uloga Ilona Maska u povratku Donalda Trampa na političku scenu predstavlja novi primer uticaja bogatih i uticajnih pojedinaca na demokratske procese. Dok podrška Maska otvara pitanja o transparentnosti i pravednosti u izbornim kampanjama, ostaje činjenica da je njegova kombinacija finansijske moći i digitalnog uticaja dala novu dimenziju savremenoj politici.
Evolucija uloge tehnoloških lidera kao što je Mask, ilustruje integraciju digitalnih platformi u politički poredak. NJihova sposobnost da upravljaju diskursima i oblikuju narative prevazilazi domen ekonomije, postavljajući ih u centar globalne političke scene.
Maskova intervencija u ukrajinskom ratu i podrška Trampu ističu kako tehnološki i vojnoindustrijski kompleksi mogu direktno uticati na političke procese.
Novi medijski pejzaž, koji diktiraju platforme poput „X”-a, preoblikuje tradicionalne strukture moći, čineći tehnologiju ključnim elementom savremenog političkog sistema.
Nove paradigme moći
Tradicionalni modeli političkog delovanja suočavaju se sa izazovima koje nameću tehnološke platforme i njihovi lideri. Ovi novi akteri redefinišu ne samo medijski pejzaž, već i osnove političke moći. Uloga društvenih mreža u oblikovanju javnog mnjenja, mobilizaciji i repozicioniranju narativa ukazuje na potrebu za dubljim razumevanjem njihovog političkog značaja. Maskov uticaj, simbolički i praktični, predstavlja početak ere u kojoj se političke i tehnološke granice sve više preklapaju, a moć prelazi u ruke nekonvencionalnih aktera.
Ostavi komentar