Autor: dr Dunja Demirović, naučni saradnik
Integracija digitalnih tehnologija u svakodnevni život uticala je na promene u ponašanju i društvenim praksama ljudi. Turistička industrija je posebno transformisana. Dok je nekada turistički agent bio glavni posrednik između potencijalnog turiste i mnoštva turističkih usluga, turisti su sada u mogućnosti da komuniciraju sa pružaocima turističkih usluga direktno iz udobnosti svog doma.
Ne samo da na tržištu postoje milioni pametnih uređaja nego se i brzina mreže značajno povećava. Godine 1995. kompanije su se pitale da li su im potrebne veb-stranice, a danas gotovo da nijedna kompanija ne može preživeti bez nje. Mobilne aplikacije su idealno sredstvo za turističke kompanije da dođu do potrošača kada se nađu na destinaciji, dok aktivno razmišljaju o tome šta žele da razgledaju ili u koji restoran žele da idu.
Napredak u mobilnoj tehnologiji pruža turističkim kompanijama bezbroj mogućnosti za usluge zasnovane na lokaciji. Imati solidnu mobilnu strategiju nije nužno vezano za prodaju avio-karata i hotelskih soba, već je reč o tome da se nude prilagođene, lokalno relevantne usluge. Na primer, putnik sleće u Pariz i prima SMS poruku od svog hotela. Kada sistem (putem GPS-a) prepozna da je korisnik u dometu, može poslati poruku dobrodošlice sa uputstvima, preporukama za transfer i popustima. Pošto kompanija može da prepozna gde je potrošač u realnom vremenu, njene ponude mogu biti spontane i odmah relevantne. Zbog pravovremenosti i kontekstualnog značaja, potrošači su otvoreni za primanje ovih vrsta poruka.
Danas se potrošači sve više okreću od štampanih medija, ostavljajući mesta u prvom redu za Facebook, YouTube i druge društvene mreže koje postaju deo našeg svakodnevnog života, zamenjujući dnevne novine i časopise.
Praznici su postali sastavni deo našeg načina života. Odlazak na odmor smatra se gotovo otpornim na ekonomsku krizu. Čak ni ekonomska i finansijska kriza nisu mogle sprečiti Nemce da spakuju svoje kofere. Putovanja na daleke destinacije više nisu privilegija manjine. „Putovanje je destinacija” zamenjena je sa „cena određuje smer”. Turistički aranžmani sa popustima ili jeftini letovi za evropske metropole za samo 19 evra trajno su promenili vrednost turističkih proizvoda. Generalno, ljudi rezervišu šta god je jeftino i šta na internetu preporučuju korisnici i turistički i hotelski sajtovi, takođe i društvene mreže. Pristupanje svetskoj mreži je postala svakodnevna rutina za mnoge i prirodna stvar kao, na primer, razgovor putem telefona.
Da bi privukle potencijalne turiste, ponude moraju biti kreativne, inspirativne i prilagođene njihovim zahtevima. Popularni pristup za prilagođavanje usluga je princip modula. Ponude se dele na zasebne blokove i obogaćuju dodatnim elementima kao što su izleti, sport, događaji i gastronomske ponude. Dodatna individualizacija ide korak dalje i nudi opis ponuda hotela i odmarališta ne samo u dovoljno informativnom već i emocionalnom smislu.
Najinovativniji i najkreativniji ponuđač u ovom pogledu je aviator.com. Ovaj sajt pruža pregled posebnih događaja i tura za sve atraktivne gradove širom sveta, koji su jasno prilagođeni interesima putnika (uglavnom iz SAD) i delimično su dizajnirani na veoma kreativan način. Za svaki od ovih događaja postoji urednički sadržaj koji je vredan čitanja, sa mnogo komentara učesnika.
Avio-kompanija United Airlines je spoznala koje „opasnosti“ vrebaju na internetu. Kanadski muzičari čija se gitara razbila zbog nesmotrenosti avio-kompanije na letu 2008. godine javno su se javili sa svojom žalbom u vidu videa, koristeći veb-sajt za deljenje videa YouTube. Do tada prilično nepoznat bend je zabeležio veliki uspeh kroz virtuelnu distribuciju svoje žalbe. Do leta 2010. godine, više od osam miliona korisnika pogledalo je video. Čak i nakon nekoliko meseci i nekoliko uzaludnih pokušaja da popravi situaciju sopstvenim video-zapisima, ovu avio-kompaniju putnici su i dalje ismevali.
Pozitivni efekti platformi kao što je YouTube mogu da se primene i na hotelijerstvo. Hotelijeri su davno otkrili moć portala sa korisničkim pregledima. Nedavne studije su pokazale da već više od 65% svih gostiju koji rezervišu hotel na internetu gledaju rejting i čine ga svojim osnovnim kriterijumom odlučivanja.
Savremena tehnologija može oblikovati naše turističko iskustvo na dva važna načina. Prvo, pomaže ljudima da na najbolji način upoznaju novo nepoznato mesto. Drugo, kao alat za upoznavanje, tehnologija nudi alternativno iskustvo mesta. Aplikacije zasnovane na igrama mogu napraviti kvalitativnu razliku u putovanju. Kroz sočivo kamere mobilnog uređaja, lokacije se mogu videti iz potpuno drugačije perspektive: njihov fizički izgled se može predstaviti fotografijama, video-zapisima ili zvukovima iz prošlosti ili iz alternativne, simulirane stvarnosti.
Tehnologija ima moć da menja i zabavi. Zamislite da možete da obiđete Peking u vreme dinastije Ming, oživite Harija Potera preko filmskih lokacija u Oksfordu i Edinburgu, ili istražite kulturnu istoriju pamuka u različitim delovima Azije. Na ovaj način, aplikacije se mogu koristiti kako bi se ljudima pružila mogućnost da putuju kroz vreme.
Veruje se da će plaćanje i identitet biti bolje povezani kada digitalna valuta zameni gotovinu. U pojedinim zemljama, uplata preko mobilnih uređaja omogućava radnju poput „dodirni i plati“ („touch and pay“), što je znatno smanjilo upotrebu debitnih i kreditnih kartica zbog praktičnosti. Na tržištima na kojima je infrastruktura podržana, sve od vozne karte do čokolade plaća se mobilnim telefonom. Za turiste to ima očiglednu korist jer ne moraju da nose toliko novca dok su u inostranstvu i brinu o zameni valuta. Što je još važnije, to znači da za svaku isplatu postoji evidencija „ko, kada i gde“ i da se integrisana memorija plaćanja može izgraditi tokom vremena.
Niz tehnoloških alata je osmišljen da pomogne turistima da kontrolišu svoje zdravlje tokom puta. Jedna od aplikacija obuhvata paket za praćenje i dijagnostičke aplikacije zasnovane na mobilnim uređajima poznatim kao mHealth. Već postoji mnogo dostupnih aplikacija koje omogućavaju daljinsku dijagnozu bolesti dok turista boravi u nepoznatoj zemlji, praćenje broja otkucaja srca ili merenje krvnog pritiska i pruža pomoć u normalizaciji spavanja.
Još jedan od alata koji se razvijaju vezani su za avio-industriju:
– „inteligentni prtljag“ koji bi imao senzore koji bi pomogli putniku da pronađe svoj kofer, i da „preuzme“ deo stresa za vraćanje prtljaga na aerodromu;
– „inteligentne karte“ koje bi se ažurirale i obavestile putnike o kašnjenjima ili promenama, pomažu prilikom konekcije za sledeći let ili daju fleksibilnost da putnici promene svoje planove/letove za mali iznos novca ako propuste planirani let.
Digitalna tehnologija je donela i „digitalne domoroce“ – mlade ljude koji ne mogu zamisliti život bez Google-a, Youtube-a i Wikipedia-e.
„Digitalni domoroci“ se prvo, a često i samo, okreću ka internetu kada traže sve vrste informacija; oni u velikoj meri zavise od mreže svojih vršnjaka i drugih oblika netradicionalne komunikacije kao svoje prve stanice u pretrazi; oni često procenjuju kvalitet informacija koristeći nepouzdane znakove kao što su dizajn i prepoznavanje imena.
Druga promena se dešava u načinu na koji „digitalni domoroci” primaju informacije – više nisu pasivni primaoci, oni su sve više kreatori, urednici i recenzenti informacija. Oni objavljuju sadržaje na mreži, pregledaju proizvode i usluge i daju svoj doprinos umreženim projektima saradnje kao što su sajtovi Wikipedia i Fanfiction. Otprilike 64% tinejdžera u Sjedinjenim Američkim Državama kreiralo je neku vrstu sadržaja na internetu dok je otprilike polovina svih korejskih korisnika interneta kreirala veb-stranice ili blogove. U Kini, blogovi, oglasne table, onlajn zajednice, instant poruke i slično su u porastu. Putovanje je samo jedan od primera „informacije“ koja se ranije smatrala privatnom, dok „digitalni domoroci“ sada objavljuju svoje trenutne lokacije i planirana putovanja na veoma javnim forumima i dele ove informacije sa velikim brojem ljudi – mladi ljudi se često oslanjaju više na svoje vršnjake nego na pružaoce usluga ili tradicionalne izvore za informacije o putovanju. Kako digitalne prakse oblikuju svaku od ovih faza može se videti kroz tri koraka:
Faza 1: Priprema za putovanje – istraživanje i povezivanje
Ova faza se postiže pomoću alata i zajednica koje mladim ljudima pomažu da pronađu letove, hotele i destinacije, kao i više indirektnog korišćenja korisničkog sadržaja u obliku blogova, komentara, fotografija i video-snimaka da bi što više saznali o različitim mestima i iskustvima drugih na putovanjima.
Mladi ljudi se sve više oslanjaju na informacije koje dobijaju putem mreža na kojima mogu naći svoje vršnjake kao što su Facebook ili MySpace. Fotografije, video-zapisi, blogovi za putovanja i poruke na forumu koje su prijatelji postavili na internetu postaju važan izvor informacija. Veb-stranice kao što su Facebook, Photobucket i YouTube postaju indirektni izvori informacija kada se istražuje neka destinacija. Tako iskustva vršnjaka postaju vitalna, a „digitalni domoroci“ inkorporiraju sadržaje koje su stvorili drugi korisnici na mrežama dok razmatraju svoja buduća putovanja.
Priprema putovanja za „digitalne domoroce” nije samo istraživanje i planiranje putovanja već i povezivanje sa ljudima. Mladi se sve više povezuju sa ljudima na svojim destinacijama i stvaraju prijateljstva i pre nego što napuste dom. LonelyPlanet, izdavač turističkih vodiča za putnike sa nižim raspoloživim budžetom, povezao se sa popularnim onlajn forumom Thorn Tree Forum, na kojem postoji čitav odeljak posvećen povezivanju mladih i njihovom zajedničkom putovanju (Travel Companions: Hook up and head off). Ovde mladi ljudi iz celog sveta šalju poruke o svojim putovanjima i planovima, tražeći da im se drugi pridruže. Druga vrsta „pred-putne veze“ se nudi na popularnom sajtu Couchsurfing. Ovaj sajt omogućava korisnicima da kreiraju svoje naloge i pretražuju druge korisnike koji žive na destinaciji koja se želi posetiti. Couchsurfing je postao vrlo popularan među mladima (73,3% korisnika su u dobi od 18 do 29 godina).
Faza 2: Povezivanje
Povezivanje je centralni aspekt onoga što znači biti „digitalni domorodac“. Oni su stalno povezani sa svojim prijateljima i sa informacijama, kroz razne medijske platforme. Ova veza se ne završava kada krenu ka turističkoj destinaciji. Dok je odmor vreme da se isključimo i odvojimo od svakodnevne rutine, to nije slučaj sa ovim ljudima. Kako su se povezivali s drugima tokom pripreme za svoje putovanje, tako nastavljaju da se digitalno povezuju tokom putovanja s kontaktima koje su pripremali, sa svojim prijateljima kod kuće i sa novim prijateljima koje upoznaju na putu .
Ipak, digitalne tehnologije ne nude putniku samo mogućnost da ostane povezan sa kućom. Dostupnost digitalnih alata, rastuće kreativne tendencije među mladima i navike „hvatanja“ i deljenja trenutaka u njihovim životima omogućavaju „digitalnim domorocima“ da dokumentuju svoja putovanja dok ih doživljavaju. Sajtovi kao što su travelpod, travelblog i trekearth posvećeni su putnicima koji pišu komentare, priče i postavljaju fotografije, a imaju na stotine hiljada postavljenih korisničkih postova. Rezultat toga je porast broja turističkih blogova, fotografija na Facebook-u i Flickr-u, ažuriranja statusa putovanja i poziva za savete o destinacijama, uslugama koje prate informacije o lokaciji pojedinaca i povezivanje prijatelja koji nesvesno mogu biti na istom mestu.
Faza 3: Povratak, osvrt, procena, uređivanje i povezivanje (ponovo)
U ovoj fazi „digitalni domoroci“ dodaju svoj glas izvorima informacija koje su koristili da bi pronašli informacije za svoja putovanja; oni daju povratne informacije i pišu recenzije usluga koje su koristili, mesta koja su posetili i osobe s kojima su boravili. Oni učestvuju u globalnom razgovoru koji se odvija onlajn jer komentarišu na blogovima starih i novih prijatelja, na drugim blogovima o putovanjima ili na sajtovima za društveno umrežavanje, stalno pozivajući da se interaktivnost nastavi. „Digitalni domoroci“ ne doživljavaju putovanje kao odsustvo iz svakodnevnog života, već više kao njegov nastavak.
Komentari
najlakši način za pronalaženje jeftinih letova je korišćenje usluga pretraživanja, jer obično nema provizija, a trošak je jeftiniji od booking, skyscanner
https://polet.world
Ostavi komentar