Autor: dr Aleksandra Kolaković
Pandemija covid-19 izmenila je sve aspekte života i rada ljudi. Odlazak na posao ili u muzej, poseta pozorištu ili bioskopskoj sali, u trenutku proglašavanja pandemije, za milione ljudi na planeti postali su san. Ipak, pokazalo se već na početku još uvek neizvesne borbe protiv virusa da nam nove tehnologije, čiju smo (zlo)upotrebu kritikovali, mogu pomoći da se prevaziđu barijere socijalne distance. Solidarnost je postala veoma bitna u borbi protiv nevidljivog neprijatelja kako je virus nazvan u široj javnosti. U ovim specifičnim okolnostima pojam solidarnosti proširen je i posebno je počeo da se odnosi na polje kulture. Bilo je potrebno milionima ljudi ponuditi rešenje i dokaz da se svakodnevni život može nastaviti. Pandemija covid-19 definitivno je uticala da se život ljudi, a u sklopu istog i potreba za kulturnim sadržajima, preseli u virtuelni prostor. Iako je u 21. veku virtuelni prostor već korišćen u svrhu promovisanja i dostupnosti kulturnih sadržaja, pandemija covid-19 je donela novi okvir i mogućnosti da kultura ostane deo naših života.
Francuska je oduvek bila sinonim za umetnost, nauku, pisanu reč, muziku, muzeje i biblioteke. Od Pariza do gradova u unutrašnjosti, kulturni život je pre pandemije nudio brojne mogućnosti izbora kultrnih sadržaja. Oko 1200 muzeja u Francuskoj godišnje poseti preko 50 miliona ljudi, dok je 41 lokalitet na UNESKO listi svetske baštine. Centar za nacionalne spomenike, pod patronatom države, odgovoran je za 86 nacionalnih istorijskih spomenika, dok je preko 43 hiljade zgrada (rezidencije, dvorci, crkve, bazilike, katedrale, vrtovi, statue i sl.) zaštićeno. Luvr, Orsej i drugi veliki muzeji nisu jedini koji imaju najbolje umetničke kolekcije. Lion, Lil, Dižon, Grenobl i drugi gradovi, takođe imaju bogate Muzeje likovnih umetnosti. Od braće Limijer, Francuska je i važan filmski centar, stoga je uloga bioskopa u kulturnom životu veoma bitna. Uporedo, zlatnog doba muzike u Francuskoj koje je počelo još u doba Luja XIV u 17. veku kao da nikada nije prestalo. Najprestižnije institucije: Državna nacionalna opera u Parizu, Nacionalna opera Lion, uz brojne festivale i koncerte u velelepnim dvoranama, kao što su Olimpija, Bersi i druge, nastavile su trdiciju kulturnih tačaka muzičkih predstava i koncerata. Svi ovi kulturni sadržaji postali su nedostupni izbijanjem pandemije covid-19 i zahtevali su izlazak u virtuelni prostor kako bi bile dostupne građanima koji su se našli u izolaciji i karantinu.
U Francuskoj, kao viševekovnom centru zapadnog kulturnog razvoja, brojni politički režimi, od monarhističkih do republikanski levih, desnih i centra podržavali su umetnike, pisce, pesnike, muzičare i posebno negovale kult francuskog jezika, zaštitu i promociju francuske kulture. Organizovanje Ministarstva kulture Republike Francuske 1959. godine pomoglo je očuvanju kulturne baštine zemlje i njene dostupnosti javnosti. Zaštita istorijskih spomenika i lokaliteta, subvencije umetnicima, podrška razvoju novih kulturnih ustanova, savremenog stvaralaštva i festivala deo su godišnjih planova koji se uspešno sprovode godinama. Takođe, Francuska je uspela da održi tzv. „princip kulturnog izuzetaka“, koji se odnosi na obranu audio-vizuelne proizvodnje u zemlji (prihvaćen prvo unutar EU, a potom i glasanjem u UNESKO-u 2005. godine). U 2020. godini predviđeno je 2,74% budžeta bude izdvojeno za kulturu, pri čemu je značajan deo kulturnih sadržaja finansiran i iz drugih izvora kao što je turizam, visoko obrazovanje ili spoljni poslovi (kulturna diplomatija).
Proglašavanjem pandemije covid-19 Ministarstvo kulture Republike Francuske nastojalo je da deluje u duhu Makronovog poziva da se svi Francuzi mobilišu u borbi protiv virusa. Kriza koja je izazvana virusom posebno je pogodila sektor kulture i uticala na mobilizaciju u cilju stvaranja akcionih planova i solidarnosti unutar profesija. Niz donetih mera, kako su vlasti u Francuskoj istakle, ima za cilj „da se omogući ujedinjeno delovanje svih kreativnih aktera“, uz uvažavanje svih specifičnosti i potreba kulturnih aktera i ustanova. Prve informacije po proglašavanju pandemije i vanredne sanitarne situacije (12. mart) resornog ministarstva su se odnosile na institucije kulture i zaposlene u sektoru kulture. Prve informacije Ministarstva su bile da će jedan deo finansijske pomoći koji je vlada planirala (25. marta) biti dostupan i kulturnom sektoru, koji je „teško pogođen zatvaranjem knjižara, koncertnih dvorana i bioskopa“. Pored poreskih olakšica i amortizacija, pravila za pomoć iz fonda solidarnosti, predviđeno je da se profesionalci iz sektora kulture mogu prijaviti do kraja godine za kredite čiji bi garant bila država. Ministarstva rada i kulture najavili su „izuzetne mere za podršku“ festivalima, kreativnim industrijama i pojedincima – autorima, kao i profesionalcima iz sfere izvođačke i vizuelne umetnosti i povremenim radnicima i zaposlenima u sektoru kulture, čije je dalje angažovanje upitno u kontekstu zdravstvene krize.
Ministarstvo kulture Republike Francuske pokrenulo je poseban sajt www.culturecheznous.gouv.fr na kome je objedinilo sve kulturne sadržaje francuske kulture u jedinstven virtuelni prostor rečima: „Ministarstvo kulture nudi vam umetničko putovanje kroz sva bogatstva kulture, objedinjujući na jednom mestu internetsku ponudu od skoro 500 kulturnih stvaralaca“. Platforma je osmišljena tako da ima interaktivni karakter, a ne samo kao prenosilac informacija. Jasno su naznačene aktuelnosti, kao i pristup klasičnim vrednostima francuske kulture. Kampanja #CultureChezNous okuplja ne samo kulturne ustanove, već i pojedinačne aktere i umetnike, koji stvaraju i predlažu online sadržaje. Ključni cilj stvaranja platforme bio je održavanje dinamizma francuske kulturne scene tokom pandemije. Sadržaj platforme je lako pretraživ i podeljen po oblastima i temama (deca, umetnost i kulturno nasleđe, film i video, spektakli, zvuk, knjige i znanje i igre). Uporedo, na početnoj strani su izdvojeni novi sadržaji i posebno oni koji se preporučuju, kao i deo platforme culturecheznous, koji je posvećen sadržajima namenjenim deci. Posetilac se upućuje na sadržaje institucija kulture ili dela pojedinaca sa teritorije cele Francuske, ne samo na muzeje, galerije ili teatre u Parizu. Pored mogućnosti da se poseti izložba, steknu nova znanja i vide fotografije nekih umetničkih dela, veoma su inovativni interaktivni sadržaji koji kroz zabavu omogućavaju edukaciju i promociju kulturnih sadržaja. Deo posvećen umetnosti i nasleđu omogućava pristup virtuelnim posetama arhivima, muzejima, analizi pojedinačnih slika ili umetničkih predmeta, linkovima koji objašnjavaju istorijski kontekst nastanka dela, predmeta i izložbi. U ovom segmentu prikazani su sadržaji iz sfera dekorativnih umetnosti i dizajna, umetničke fotografije i digitalne umetnosti. Deo posvećen video i filmskim sadržajima, pored pristupa igranim, animiranim i dokumentarnim filmovima, omogućava i sticanje znanja o istoriji filmske umetnosti i francuske televizije. Pozorište, koncerti, opere, ples, cirkuske predstave i ulična umetnost dostupni su korisnicima u Francuskoj i širom sveta putem platforme culturecheznous. Muzika, zvučni zapisi, trajne muzičke kolekcije, radio drame i zvučne knjige, takođe su obuhvaćene ovom platformom, što omogućava pristup kulturnim sadržajima i slepim i slabovidim ljudima. Platforma culturecheznous sadrži linkove koji omogućavaju čitanje knjiga i stripova, članaka i kritika uglednih časopisa i novina.
Ministarstvo kulture Republike Francuske od 11. maja, u skladu sa odlukom države o popuštanju mera i nastojanjima da se Francuska postepeno u etapama vrati u redovno stanje sastavilo je i listu preporuka. One obuhvataju spisak predviđenih pomoći za obnavljanje aktivnosti i ponovno otvaranje za javnost institucija kulture. Takođe, na sajtu su dostupna i dokumenta (skup preporuka bez obaveze sprovođenja), koja su osmišljena u cilju promovisanja postepenog ponovnog otvaranja za javnost biblioteka, knjižara, muzeja, koncertnih, pozorišnih i filmskih dvorana, spomeničkih kompleksa, arheoloških nalazišta, arhiva, kao i nastavak planiranih kulturno-umetničkih aktivnosti i edukacija. Na izradi dokumenata radili su eksperti za kulturnu politiku, predstavnici udruženja bibliotekara, muzičara, knjižara, izdavača, kustosa, pozorišnih i filmskih radnika. Izrađena su posebna uputstva (za biblioteke, muzeje, arhive, arheološka nalazišta, knjižare, organizacije za kulturne akcije i edukaciju umetnika, koncertne dvorane, izložbene prostore, sajmove, umetničke rezidencije i ustanove za obrazovanje umetnika) o poštovanju zdravstvenih mera i otvaranju najčešće u četiri faze.
Kulturni centri drugih država u Parizu, kojih ima preko 50, izbijanjem pandemije covid-19, takođe su deo planiranih aktivnosti preneli u virtuelni prostor. Srpski kultrni centar u Parizu putem društvenih mreža i zvaničnog sajta promoviše srpsku kulturu. Poseban akcenat je na delima srpske muzike, slikarstva, pozorišta, filma i književnosti. Naglašava se sve ono što u kulturnom smislu povezuje dve geografski udaljene sredine. Na primer, Kulturni centar Srbije u Parizu omogućava linkove do izložbe „Sava Šumanović i tajna pod kupolom“, kojom je predstavljen je deo opusa Save Šumanovića koji se odnosi na oslikavanje jednog od stubova u poznatom pariskom lokalu La Coupolle na Monparnasu 1927. godine (izložbu čini i izbor slika Save Šumanovića iz kolekcije Galerije Matice srpske) ili ukazuje na mogućnost gledanja srpskog teatra preko interenta, kao što su komadi Viktorijena Sardua u Narodnom pozorištu u Beogradu. Posebnu pažnju privukao je i poziv da se besplatno pogledaju srpski dugometražni i kratkometražni filmovi preko YouTube kanala Filmskog centra Srbije. Ovim sažetim pregledom aktivnosti Srpskog kultrnog centra u Parizu uočava se da se uspešno sledio francuski primer #restechezvous, #CultureChezNous i #culturechezvous, kao i opšti svetski trend u uključivanju brojnih kultrnih sadržaja u virtuelni prostor, koji se javio kao potreba borbe protiv virusa.
Aktivnosti i francuskih kulturnih centara u inostranstvu takođe su organizovale rad u virtuelnom prostoru. Francuski institut u Srbiji je zbog uvođenja vanrednog stanja i mera borbe protiv pandemije covid-19 takođe deo aktivnosti do 19. maja (otvaranje Medijateke) organizovao tako da budu dostupni korisnicima društvenih mreža i interneta. Već od 22. marta kursevi francuskog jezika za sve nivoe započeli su da se odvijaju u virtuelnim učionicama. Francuski institut u Srbiji uz obavezane #restechezvous, #CultureChezNous i #culturechezvous omogućio je pristup kulturnim sadržajima. Virtuelna poseta i izložba Versaju, Orseju i Luvru, kao velikim muzejima ili manje, ali veoma aktuelne izložbe, kao što je jedna posvećena Mariji Kiri (odličan primer doprinosa žena u nauci) bile su dostupne i iz Srbije. Jedan od mogućih sadržaja dostupnih i iz Srbije, kao i celog sveta, jeste platforma #Culturethèque, koja za sve prijavljene do 15. aprila, važi do 30. maja. Pomenuta platforma omogućila je pristup francuskim filmovima za celu porodicu, dokumentarnim filmovima, književnim delima, štampi, časopisima i stripovima, kao i materijalima koji su korisni u procesu savladavanja ili obnavljanja poznavanja francuskog jezika. Zaposleni u Francuskom institutu i Ambasadi, kao i prijatelji (glumci, umetnici, zaposleni u srpskim ustanovama kulture i nauci) predlagali su po svom izboru sadržaje koje su francuske kultrne ustanove učinile dostupnim u vreme pandemije. Uz otvaranje novog virtuelnog kulturnog horizotna, Francuski institut u Srbiji je nastavio sa svojim planiranim aktivnostima promocije važnosti klimatskih promena (Karavan za klimu), zagađivanja, dana planete Zemlje, LGBT prava, obeležavanja važnih datuma (Svetski dan slobode medija i slično). Istovremeno, u virtuelnom prostoru širenja francuske kulture u Srbiji bile su prisutne fotografije i snimci praznih ulica Pariza i Francuske, kao i podrška evrointegracijama Srbije i podsećanja na donacije i kredite koje je obezbedila EU od 2000. godine do sada za Srbiju (vrednosti 450 miliona evra za bolnice, Institut Torlak, vozila hitne pomoći sa repiratorima, oprema i dr).
Francuska je odmah nakon proglašavanja pandemije pokazala i interesovanje da finansijski pomogne kulturnom sektoru nezavisno da li je reč o državnom i/ili privatnom vlasništvu ili slobodnim umetnicima. U izradi preporuka i smernica delovanja konsultovani su eksperti za kulturne politike, a pored plana aktivnosti i preporuka za rad ustanova kulture tokom trajanja pandemije, predviđene su i one koje se odnose na period postepenog ponovnog otvaranja za javnost institucija kulture. Pandemija covid-19 unela je novi pogled na polje kulture i izmenila odnos čoveka i prema upotrebi interenta, i stvorila nove mogućnost za samostalno učenje, istraživanje i produbljivanje znanja. Iako je od početka novog milenijuma isticano koliko su digitalizacija i okrenutost upotrebi interenta važne u ustanovama kulture, ipak je kritikovana (pre)velika upotreba interenta i virtuelnih kontakata, koji su doveli do otuđenosti i zamenili socijalne kontakte u tradicionalnom smislu ovog pojma. Otuđenost od emocija, ljudi, ideja, kao i kulturnih sadržaja obrazlagala se životom u virtuelnom prostoru. Pandemija covid-19 je unela novi pogled na virtuelni prostor i omogućila milionima ljudi širom planete, ne mogućnost komunikacije, već i da „izađu“ iz svojih domova i „prošetaju“ do muzeja, pogledaju izložbu ili predstavu, odslušaju koncert najboljih svetskih umetnika. Francusko Ministarstvo kulture je prepoznalo ove potrebe i omogućilo ne samo svojim građanima, već i onima u drugim državama da spoznaju svu raskoš francuske kulturne scene. Ovo je istovremeno bila i prilika da se udaljeni narodi ili oni koji ne poznaju dovoljno francusku kulturu upoznaju sa aktuelnim trendovima u filmu, slikarstvu, književnosti i drugim oblastima, kao i sa klasičnim vrednostima jedne od najplodnijih kultura. Kao što smo videli u tekstu i kulturna diplomatija je uspela u vreme pandemije da pronađe svoj način delovanja. O dometima ovih uticaja u narednom periodu biće vršene analize, no sigurno se može zaključiti da je Francuska spremno ponudila kulturne sadržaje svetu pokazavši solidarnost i potvrdivši da je država koja na sistematičan način brine o razvoju kulture, položaju zaposlenih u kulturnim institucijama i sektoru kulture u celini, kao i kulturnoj diplomatiji.
Ostavi komentar