Autor: Predrag Đuranović, dipl. inž.
24.10.2019 teretni voz kineske kompanije „China Railway Express“ stigao je na železničku stanicu Novi Beograd sa 28 vagona natovarenih kontejnerima koji su dopremili više od 500 tona opreme namenjene za izgradnju deonice pruge za vozove velikih brzina Novi Beograd – Stara Pazova, kao dela trase buduće pruge velikih brzina Beograd – Budimpešta. Ova pruga se realizuje u okviru inicijative „Pojas i put“ i to je prvi projekat u oblasti železničkog saobraćaja koji realizuje jedna kineska kompanija u Evropi. Dostavljena je oprema za sisteme kontaktne mreže: kablovi, transformatori, integrisani sistemi automatizacije za trafo stanice, sistemi daljinskog upravljanja za kontaktnu mrežu, sistemi za napajanje strujom kontaktne mreže i druga oprema namenjena za prugu velikih brzina. Time je okončano jednomesečno putovanje ovog voza koji je prevalio oko 10.500 kilometara. Putovanje je otpočelo 24. septembra od grada Đinana u provinciji Šangdong do Novog Beograda na trasi kroz Mongoliju, Rusiju, Belorusiju, Poljsku i Mađarsku. Inače, da se na primer ova roba dopremala pomorskim putem vreme putovanja bi bilo duplo duže, a ova količina materijala se ne bi mogla prevesti avionskim saobraćajem.
Svečanom dočeku voza prisustvovali su predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, zamenik ministra trgovine Narodne Republike Kine Ćen Keming, ambasadorka Kine Čen Bo i gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić.
Ovo je prvi put da je kompletan voz pristigao za destinaciju u Srbiji, jer do sada je iz Kine devedesetih godina dolazio samo tek poneki vagon preko Turske i to u sastavu vozova čija je krajnja destinacija bila u drugim zemljama Evrope, kao što su Mađarska, Austrija ili Poljska. Frekventnost ove linije zavisiće od interesovanja kompanija iz Kine koje rade na srpskom tržištu, kao i kompanija iz Srbije koje sarađuju sa Kinom.
Železnički saobraćaj jedan je od centralnih vidova saobraćaja kineske globalne ekonomske inicijative „Pojas i put“, a pruga za vozove velikih brzina od Beograda do Budimpešte sastavni je deo tog projekta. Na ovaj način Srbija se aktivno pridružila naporu najrazvijenijih zemalja sveta da se uključe u realizaciju grandioznog železničkog infrastrukturnog projekta „Novi put svile“, koji bi činile savremene pruge za brze teretne vozove između Evrope i Kine. Razlog za davanje prednosti železničkom saobraćaju, pre svega robnom, ali svakako i putničkom, je to što on ima mnogo veći prosperitet razvoja u odnosu na druge saobraćajne grane. On je tehnološki doveden gotovo do savršenstva, a bezbednost i kvalitet pruga i vozova su besprekorni. Posebno treba istaći da danas vozovi postižu značajne brzine.
Sa aspekta železničkog saobraćaja projekat „Ekonomski pojas Puta svile“ je od velikog značaja pošto dolaze do izražaja prednosti koje on ima u odnose na druge vidove saobraćaja kada su u pitanju velike razdaljine. U odnosu na vazdušni saobraćaj njegova prednost je u mogućnosti transporta znatno veće količine robe, u odnosu na pomorski saobraćaj ima prednost u pogledu brzine prevezene robe, a u odnosu na drumski saobraćaj postoji prednost i u brzini prevoza i u količini prevezene robe.
Trenutno, kako snažne države tako i one manje snažne koje razmišljaju strategijski, modernizuju vlastitu železničku mrežu kao infrastrukturu budućnosti. Takođe u čitavoj ovoj priči treba napomenuti kako je jedna velesila, koja je to u svakom pogledu – SAD, u izgradnji moderne železničke mreže znatno zaostala u odnosu na evropske i glavne azijske zemlje. Železnička mreža u SAD kvalitetno je razvijena samo na delu istočne obale, dok je u ostalom delu zemlje u potpunosti zanemarena, pošto se preferira vazdušni prevoz koji je mnogo skuplji. Očekivanja su kako će u bliskoj budućnosti Amerika imati sve više problema upravo zbog navedene cenovne komponente, koja će pokazivati trendove poskupljenja usluga prevoza i transporta robe i putnika drumskim odnosno vazdušnim putem, u odnosu na zemlje Evrope i Azije, gde će iste usluge pored pojeftinjenja dobiti na brzini i udobnosti pojavom sve većeg broja modernih komponenti železničkog prevoza.
Danas je ideja najvećeg međunarodnog infrastrukturnog projekat u istoriji čovečanstva, direktnog povezivanje Pekinga i Londona železnicom, puštanjem u saobraćaj železničke pruge Baku – Tbilisi – Kars, postala realnost. Izgradnjom ove deonice otklonjene su dve bitne prepreke koje su postojale da voz iz Londona direktno stigne u Peking. Prva je bio kanal Bosfor, a druga nedostatak pruge između Karsa i Ahilkeleka. Ovom prugom novi put svile u Evropu ulazi iz smera Turske, a zatim preko Balkana dalje u zemlje zapadne Evrope. Ispod Bosfora je izgrađena podzemna železnicu koja je spojila Evropu i Aziju, a završena je i železnička liniju između Karsa i gruzijske regije Ahilkelek.
Prvi voz iz Kine za Srbiju je koristio železničke pruge iz Kine ka Evropi koje u potpunosti prolaze kroz Rusiju i na tom pravcu već saobraćaju vozovi za Evropu. Ipak za nas je interesantan novi put svile, odnosno njegov drugi krak, koji bi prelazio preko centralne Azije, Irana i Turske. Kina uporedo sa ovom kopnenom komunikacijom razvija i morski put svile, koji polazi iz Šangaja, proteže se preko Indijskog okeana, prolazi Suecki kanal i Mediteran i završava se u luci Pirej u Grčkoj. Kada železnica na Putu svile bude stavljena u funkciju, razdaljina će biti smanjena za 7.000 kilometara. Teret na ovoj trasi iz Kine u Evropu putovaće svega 15 dana umesto dosadašnjih 21 dan . Zbog ove uštede u vremenu očekuje se da će značajna količina tereta između Kine i Evrope biti izmeštena sa trase preko Rusije na novu deonicu. Osim toga, verovatno će doći i do značajnog izmeštanja transporta tereta između Turske i zemalja centralne Azije. Tako će i Azerbejdžan moći svoje naftne i hemijske proizvode prevoziti do Turske, ali i drugih zemalja. Kina ulaganjem u železnički koridor na novom putu svile obezbeđuje dva ključna interesa: lakši pristup evropskom tržištu i jačanje uticaja u centralnoj Aziji. Ostvarivanjem dodatna železničke veze sa Evropom smanjuje se i kineska zavisnost od morskih puteva kojima dominira SAD. Ovaj projekat se može posmatrati i kao pariranje uticaju Rusije u Aziji, uprkos približavanju Rusije i Kine, odnosno kao kineski odgovor na formiranje Evroazijske unije i na protivljenje Rusije da se u okviru Šangajske organizacije uspostavi zona slobodne trgovine.
Pored protivljenja određenih zemalja EU pošto je novi železnički put svile kineski projekat, on za realizaciju ima punu podršku Nemačke. NJen interes se ogleda u transportu novih automobila nemačkih proizvođača teretnim vozovima do Kine. Trenutno se realizuje preko Rusije i Kazahstana, a u budućnosti i novim putem svile, pošto se tako skraćuje rok dostave vozila za nedelju dana u odnosu na železnički, a čitave tri nedelje u odnosu na morski transport. Kinezima je osnovni cilj osvajanje tržišta centralne i južne Evrope. Nemačka i Kina su usaglašeni ekonomski partneri, zainteresovani za snažnu slobodnu trgovinu, sa unapred dogovorenim i jasnim pravilima, a imaju i bolju komunikaciju na celom prostoru Evroazije.
Evropska unija budno ispituje plan izgradnje brze pruge između Beograda i Budimpešte, zbog mogućeg nepoštovanja evropskih propisa od strane Mađarske. Proverava se da li se striktno poštuju zakoni EU, prema kojima za velike saobraćajne projekte moraju da budu raspisani javni tenderi. Tako je već poništen jedan tender koji se odnosio na izgradnju deonice između Kelebije i Budimpešte. Ovi radovi kasniće jer je vlada Mađarske odlučila da raspiše novi tender zbog poskupljenja troškova za oko 10%. Prvobitno projektovani troškovi modernizacije mađarske deonice u maju 2018. iznosili su 578 milijardi forinti (1,79 milijardi evra), međutim najpovoljnija ponuda je iznosila 693 milijardi forinti. Pa je tako mađarska vlada pokrenula nov postupak javnih nabavki pošto nije spremna da snosi veće troškove.
Kina ima nesumnjiv interes da podrži modernizaciju železničke infrastrukture u Grčkoj, Makedoniji, Srbiji, Mađarskoj i Češkoj. Bez kvalitetne železničke veze Beograda i Budimpešte, kao dela budućeg železničkog puta svile, Kina bi imala problem da izvozi proizvode železnicom do luke Pirej, a potom dalje preko mora u druge evropske i afričke zemlje. Zbog toga i podržava unapređenje komunikacije između Egejskog mora i Dunava – gde se nalazi Srbija, koja tako dobija šansu da postane ključno regionalno trgovinsko čvorište. Primer koliko je značajan ovaj pravac za Kinu ogleda se u tome da se trenutno na teritoriji Srbije teretnim saobraćajem realizuje prevoz oko 12 miliona tona robe godišnje, a Kinezi očekuju da će u luci Pirej imati 100 miliona tona robe za transport železnicom.
Sa istorijskog aspekta, ovakve geopolitičke prilike i akteri koji u njima učestvuju u velikoj meri podsećaju na situacija nakon Berlinskog kongresa 1878. na kome je doneta odluka o izgradnji pruge Beograd – Niš i njene veze sa prugom Budimpešta – Zemun. Time je omogućeno prodiranje Nemačke na Balkan najkraćim putem preko Srbije i njeno povezivanje sa solunskim pristaništem. To je za cilj imalo da predupredi Rusiju u širenju svog uticaja, a i da evropski, odnosno pre svega nemački kapital dobije širom otvoreni put za prodiranje na bliski istok pod geslom Berlin – Bagdad i krilaticom „Drang nach Osten“ (nem. Prodor na istok). Međutim razlika je što se sada radi prvenstveno o prodiranju istočnog (pre svega Kineskog) kapitala na zapad.
Srbija se aktivno uključuje u nove železničke globalne infrastrukturne projekte što će joj omogućiti ekonomski, privredni, geopolitički i kulturni razvoj. Budući radovi na izgradnji železničke infrastrukture na Novom putu svile pored transporta robe omogući će i prevoz putnika na udaljene relacije. Pored navedenih geopolitičkih i privredno–ekonomskih aspekata, novi železnički put svile imaće sigurno i značajan uticaj na razvoj i upoznavanje sa različitim kulturama zemalja duž cele trase pruge. Ova pruga povezivaće dijametralno suprotne kulture zapada i istoka. Pored transporta robe prevozom putnika omogućiće se komunikacije među ljudima kao osnovni uslov za razvoj kulture, nauke, društva, širenje civilizacija i sl. LJudi će se prevoziti ovom železnicom radi zadovoljenja svojih ličnih, ekonomskih, obrazovnih i kulturnih potreba.
Dolaskom prvog voza iz Kine i realizacijom projekta novog puta svile za Srbiju predstavlja veliku razvojnu šansu da se aktivno uključi u međunarodne trgovačke, tehnološke i finansijske tokove i da na najbolji način iskoristi svoj geostrateški položaj.
Literatura:
- Nikolić Jezdimir, Istorija železnica Srbije, Vojvodine, Crne Gore i Kosova; Zavod za NIPD JŽ, Beograd 1980
- http://www.trt.net.tr
- https://rs-lat.sputniknews.com
- http://www.vesti-online.com
- http://www.politika.rs/sr/clanak/309058/Pogledi/Novi-put-svile
- http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/13/ekonomija/3710414/prvi-teretni-voz-iz-kine-stigao-u-srbiju.html
- https://www.slobodnaevropa.org/a/teretni-voz-iz-kine-u-srbiji/30233914.html
- https://rs-lat.sputniknews.com
- https://www.blic.rs/biznis/privreda-i-finansije/kasne-radovi-madarska-vlada-raspisuje-novi-tender-za-prugu-beograd-budimpesta/3h94gln
- https://www.ekapija.com/news/2669521/stigao-prvi-teretni-voz-iz-kine-sa-opremom-za-izgradnju-brze-pruge#
Ostavi komentar