Održana tribina „Južno kinesko more – tačka konflikta“

27/02/2019

Tribina „Južno kinesko more – tačka konflikta“ održana je u sredu, 27. februara, u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je Nemanja Starović, istoričar.

Starović je u uvodnom delu predavanja rekao da region Južnog kineskog mora, mada veoma udaljen od našeg dela Evrope, predstavlja veoma važnu temu, jer je to jedna od dve ključne tačke na kojima se sudaraju interesi SAD i Narodne Republike Kine, nesumnjivo dve najveće ekonomske sile na svetu.

– Ubrzana militarizacija koja se u tom regionu sprovodi, kineska izgradnja veštačkih ostrva, kao i redovne američke misije „slobode plovidbe“, čine Južno kinesko more tačkom mogućeg sukoba, čija bi eskalacija u eventualni ratni sukob imala globalne posledice – ukazao je Starović.

Upoređujući vojnu i mornaričku moć dveju velikih država, autor tribine kazao je da je Amerika, od perioda Hladnog rata do danas, svoju vojnu moć razvila toliko da sada predstavlja jedinu svetsku silu koja može da projektuje svoju moć na bilo kojoj tački planete. Američka mornarica je, pritom, jača od svih ostalih mornarica zajedno.

– Kina je velika trgovačka sila. NJoj nedostaju energenti i gas, a uvozi ih sa Bliskog istoka, a, s druge strane, Kina je veliki izvoznik robe široke potrošnje u svim sektorima. Najveći deo svetske trgovine danas se odvija morem i čitava ta  trgovina teče upravo Južnim kineskim morem, a najfrekventnija tačka je Malajski moreuz – rekao je Starović i naglasio da su te trgovačke rute od vitalnog značaja za Kinu.

Drugi strateški značaj Južnog kineskog mora su potencijalna nalazišta nafte i gasa na njegovom dnu. Prema kineskim procenama, reč je o količini nafte koja za nekoliko desetina procenata prevazilazi ukupne naftne količine Kuvajta. S druge strane, SAD shodno svojim interesima te procene desetostruko umanjuje.

Godine 2013. Kina je pokrenula velike infrastrukturne  projekte prvenstveno na Paracelskim i Spartli ostrvima. Taj program je na Zapadu nazvan „veliki peščani zid“ (aerodromske piste, vojne instalacije), što je zaoštrilo američko–kineske odnose.

– U tom svojevrsnom trgovinskom ratu Peking nastoji da potvrdi svoj suverenitet nad čitavim regionom, uprkos sukobljenim težnjama Vijetnama, Filipina, Malezije, Bruneja, pa i međunarodno nepriznatih vlasti u Tajpeju, od kojih svi uživaju veću ili manju podršku Vašingtona – zaključio je Starović na kraju večerašnje tribine.

 

 

 

Ostavi komentar

Vaš komentar će biti proveren pre objavljivanja