Tribina „Srbija i Rusija u Prvom svetskom ratu – kruna savezništva“, održana je u četvrtak 24. januara u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je msr Srđan Graovac, istoričar.
Podsetivši da je ovaj mesec obeležila poseta ruskog predsednika Vladimira Putina Srbiji, Graovac je kazao da je samim tim tema o istorijatu rusko-srpskih odnosa ponovo intenzivirana. U našoj javnosti ponovo se postavljalo pitanje da li su Rusi naši iskreni saveznici, da li je to naša realnost ili naša mitomanija.
– Prvi svetski rat predstavlja krunu srpsko-ruskih odnosa. Srpski narod je u najvećoj meri rusofilski orijentisan, a srpsko-ruske kulturne veze datiraju još iz srednjeg veka. Činjenica je da su Srbi i Rusi uvek bili i politički saveznici, da nikada nisu ratovali jedni protiv drugih i da su gotovo uvek bili na istoj strani – rekao je Graovac u uvodnom delu tribine.
U vremenu Petra Velikog, kada su srpsko – ruski odnosi dobili zamah i kada je hercegovački Srbin Sava Vladislavić Raguzinski upoznao tog velikog ruskog vladara sa srpskim pitanjem, stvoreni su koreni tog savezništva.
Početkom 20. veka još uvek su bila sveža sećanja na rusko-turske ratove i rusko-srpsko savezništvo u njima, kada je srpski etnos i stekao svoju nezavisnost u pretprošlom stoleću. Na vrhuncu Julske krize 1914. godine, u noći između 23. i 24. jula 1914. godine, regent Aleksandar Karađorđević posetio je rusku misiju u Srbiji. Poslat je telegram ruskom caru u kome se traži podrška od njega. Imperator Nikolaj Drugi je 30. jula dao pozitivan odgovor da Srbija neće biti prepuštena svojoj sudbini. Rusija je 1. avgusta ušla u rat za koji uopšte nije bila spremna. Srpski narod nikada ne bi smeo da zaboravi rusku pomoć i ulogu Svetog cara Nikolaja Drugog u toku Velikog rata.
Posle poraza u Rusko-japanskom ratu (1904-1905) u Rusiji je pokrenuta vojna reforma, ali ona u trenutku kada je počeo Prvi svetski rat nije bila završena. U tako teškoj situaciji Rusija je pokrenula isporuku pomoći Kraljevini Srbiji – najpre političko-diplomatsku, a ubrzo zatim i vojno-humanitarnu.
– U trenutku kada je počeo rat, nije postojao ugovor o vojnoj saradnji između Rusije i Srbije, ali navedena okolnost nije omela znameniti istorijski proces koji je bliskost ova dva naroda oblikovao u grandioznu krunu savezništva Velikog rata, a koja će Srbiji doneti njene najtragičnije i najslavnije dane – naglasio je Graovac.
U svim aspektima pomenutih veza i pomoći Rusije u Velikom ratu ogleda se i lični angažman koji je u datim procesima pružio Sveti car Nikolaj. Ruski car spasao je srpski narod i njegovu „mrtvu vojsku“ posle „Albanske golgote“ 1915. i 1916. godine. Rusi su oslobodili Bitolj i tako započeli oslobađanje naše porobljene otadžbine.
– Ni danas u 21. veku, situacija nije drugačija. Jedini ko bezrezervno stoji uz Srbiju je Rusija. Iskrenijeg prijatelja u međunarodnim odnosima nemamo – zaključio je Graovac.
Ostavi komentar