Treće predavanje u nizu serije „Srbija i Višegradska četvorka“ održano je u četvrtak 13. aprila 2017. godine u Klubu „Tribina mladih“. Tema predavača i pravnika Predraga Rajića ovoga puta bila je „Kuda teče Vltava? Češka Republika, danas.ˮ
Autor je pričao o: razvoju demokratskog sistema u Češkoj Republici od Plišane revolucije do danas; aktuelnoj političkoj sceni u Češkoj Republici; aktuelnim odnosima Republike Srbije i Češke Republike, gledano sa političkog, kulturnog, ekonomskog aspekta; odnosu zvaničnog Praga prema susedima; projektu Višegradske četvorke i spoljnopolitičkoj orijentaciji.
Predavanje je Rajić započeo podsećanjem da je u vreme Hladnog rata Češka Republika bila sastavni deo Varšavskog pakta, odnosno bloka koji je predvodio Sovjetski savez. Tada se graničila sa neutralnom Austrijom, DDR-om koji je takođe bio u Varšavskom paktu, ali i sa Saveznom Republikom Nemačkom koja je bila u zapadnom bloku.
Danas, Češka je jedna od najrazvijenijih zemalja bivšeg Varšavskog bloka koja se priključila Evropskoj uniji i postala jedan od značajnijih činilaca Zapada. Po broju stanovnika i po površini, Češka je kompatibilna sa Srbijom i obe države imaju oko sedam miliona stanovnika.
-Godine 1989. i dve godine kasnije posle raspada SSSR-a, u Plišanoj revoluciji posle mirnih demonstracija, Češka i Slovačka mirno su se razdvojile na zasebne države, a raspisani su i prvi demokratski izbori do uspostavljanja prvog demokratskog parlamenta u Češkoj i Slovačkoj – podsetio je Rajić.
Vaclav Havel, filantrop, umetnik, filmski reditelj i prvi predsednik Češke posle pada komunizma, uspeo je da sprovede prve reforme i da svoju zemlju dovede pred vrata Evropske unije, u koju se ova država učlanila 2004. godine. Jedna je od retkih članica Višegradske četvorke (koju još čine Poljska, Mađarska i Slovačka) koja nije prihvatila zajedničku valutu evro (zadržala je svoju krunu). Takođe, članica je NATO pakta.
Pošto su sprovedene korenite reforme, uz česte smene vlada, drugi predsednik bio je Vaclav Klaus koji je nastavio reforme. Na spoljnopolitičkom planu, on se protivio otcepljenju Kosova i Metohije. Treći predsednik Miloš Zeman je 2013. godine postao prvi direktno izabrani predsednik ove zemlje. Za njega je karakteristično da je veliki protivnik verbalne politike.
– Ja bih čak rekao da je on bio Tramp pre Trampa, jer je njegove nastupe 2013. i 2014. godine karakterisao slobodan govor, pa i psovke. On je deklarisani proevropski političar, često i protivrečan. U vreme ukrajinske krize govorio je da NATO treba da interveniše zbog akcija ruske vojske na Krimu, a posle je govorio da je besmisleno vraćati Krim u sastav Ukrajine kada se nije reagovalo kada je trebalo – naveo je Rajić i naglasio da je Zeman veliki prijatelj Srbije.
Zeman je, naveo je dalje Rajić, energični protivnik kosovske nezavisnosti. Poput svog prethodnika Klausa, ni on nije potpisao dekret o slanju češkog ambasadora u Prištinu, mada češka Vlada ima drugačiji stav. Zeman je bio gost premijera Vučića i odlazećeg predsednika Nikolića. U Novom Sadu je obišao spomenike na Fruškoj Gori iz Drugog svetskog rata i govorio o velikoj bliskosti srpskog i češkog naroda.
Od 2013. godine češki premijer je Bohuslav Sobotka, pravnik i čovek koji u periodu od 2002. do 2006. godine bio ministar finansija. Bio je više puta u poseti Beogradu. Očekuje se da će on i na izborima ove jeseni biti kandidat za predsednika Vlade. Aktuelna češka Vlada podržava Srbiju na putu ka Evropskoj Uniji.
Ostavi komentar