Doktor Miloš Savin održaće tribinu „Srpska Vojvodina i njen doprinos kulturi“ u ponedeljak 12. decembra sa početkom u 19 časova na „Tribini mladih“.
Tokom srpskog pokreta i revolucionanih kretanja 1848-1849. godine proglašena je Srpska Vojvodina sa svojim autonomnim organima i teitorijom. Nakon pobede nad mađarskom vojskom, austrijski car je 15. decembra 1849. doneo patent o osnivanju Vojvodine Srbije i Tamiškog Banata. Ovakva Vojvodina je postojala do 27. decembra 1860. kada ju je austrijski car ukinuo. Vojvodina je suštinski predstavljala samo jednu upravnu jedinicu, bez ikakvih narodnih ili autonomnih odlika. Vojvodina je izuzeta iz Ugarske i poverena austrijskom ministarstvu policije na upravu, Srbi su bili tek treći narod po brojnosti, posle Rumuna i Nemaca, a zvanični jezik je bio isključivo nemački. Austrijski car je sebe proglasio za velikog vojvodu Vojvodine Srbije. Period postojanja Vojvodine Srbije se poklopio sa apsolutističkim režimom austrijskog ministra Aleksandra Baha, pa se odomaćio naziv Bahova Vojvodina. Agresivna germanizacija, policijski režim, centralizacija i austrijski državni unitarizam su glavne odlike Bahovog apsolutizma.Visoki troškovi izgradnje i održavanja administrativnog sistema, opteretili su srpsko građanstvo. Pozitivna obeležja Bahove Vojvodine predstavljaju napuštanje feudalnih i uspostavljanje građanskih ustanova, te porast broja Srba među činovnicima. Iako Srbi nisu mogli da budu na značajnijim mestima u birokratiji, povećan broj školovanih Srba, činovnika, imaće uticaj na jačanje vojvođanskog građanstva i razvoj kulture.
Foto: Milica Stojanac
Ostavi komentar