Predavanje istoričara msr Ognjena Karanovića na temu „RAT U HRVATSKOJ 1991. GODINE; SRPSKO-HRVATSKI ODNOSI NA KRAJU XX VEKA“ možete pogledati 21. jula u 20.00 časova na našem Jutjub kanalu.
Srpska Autonomna Oblast Krajina ujedinila se sa teritorijama severne Dalmacije i Like, gde je živelo većinsko srpsko stanovništvo u februaru 1991. godine. Na osnovu rezultata sprovedenog referenduma Srpsko nacionalno vijeće i Izvršeno vijeće SAO Krajine usvojili su rezoluciju o otcepljenju od Hrvatske 28. februara 1991. godine. Srpske autonomne oblasti zahtevale su ostanak navedenih zemalja u sastavu SFRJ. Autonomna Oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem proglašena je 25. juna 1991. godine, a potom je 25. septembra iste godine preimenovana i od tada je postojala pod nazivom Srpska Oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem. Kasnije je na području zapadne Slavonije organizovana Srpska Autonomna Oblast Zapadna Slavonija. U leto 1991. godine na prostoru SAO Krajine počele borbe između hrvatskih paravojnih formacija i pripadnika hrvatskog MUP, sa jedne strane i srpske milicije, sa druge strane. Postepeno, u sukobe se uključila JNA iz koje su u proleće 1991. godine masovno dezertirali vojnici hrvatske nacionalnosti. Učešće JNA u sukobima povećalo se kada su hrvatske paravojne snage počele tzv. „blokadu kasarni“ u septembru 1991. godine. Srpske autonomne oblasti ujedinile su se u Republiku Srpsku Krajinu 19. decembra 1991. godine. Prema usvojenom ustavu, Srpska Krajina bila je „nacionalna država srpskog naroda i država svih građana koji u njoj žive“. Određeni su državni simboli — zastava, grb i himna. U toku 1991. godine hrvatske paravojne snage i policija počinili su brojne zločine nad srpskim civilnim stanovništvom. Najpoznatija mesta u kojima su počinjeni zločini bila su Gospić, Sisak, Vukovar i sela u Zapadnoj Slavoniji.
Ostavi komentar